Predstavnici 12 zemalja Jugoistočne Evrope usvojile su Dubrovačku deklaraciju 9. oktobra na Samitu kojem je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ovo je treći Samit Ukrajine i zemalja Jugoistočne Evrope od kako je Rusija februara 2022. započela invaziju na tu zemlju. Održan je u Duborovniku, pod jakim mjerama bezbjednosti.
Deklaracijom se osuđuje ruska agresija, podržava teritorijalni integritet Ukrajine, uključujući i poluostrvo Krim, iskazuje podrška za mirovni plan Zelenskog, te naglašava da je uslov za mir povlačenje ruskih trupa.
Lideri zemalja su podržali evropske integracije Kijeva i članstvo u NATO-u kada se za to steknu uslovi.
Deklaracijom je naglašena važnost energetske bezbjednosti Ukrajine, posebno imajući u vidu predstojeću zimu. U tom kontekstu je razmotreno pružanje pomoći toj zemlji kako bi se ublažile posledice koje je energetski sektor pretrpio u ruskim napadima.
Dalje se navodi da nuklearna elektrana Zaporožje mora vratiti pod nadzor Ukrajine i da funkcioniše u skladu sa principima Međunarodne agencije za atomsku energiju. Zaporožje je trenutno pod ruskom kontrolom.
Deklaracijom se podsjeća na važnost usklađivanja Zajedničke spoljne i bezbednosne politike Evropske unije. EU je ovom politikom uvela sankcije Rusiji, koje se u Deklaraciji eksplicitno ne pominju.
"Dubravačka deklaracija rezimira snažnu političku volju država ovog dijela Evrope koje, svaka na svoj način, u protekle dvije i po godine snažno podupire Ukrajinu. To ćemo činiti i dalje", kazao je na konferenciji nakon Samita njegov domaćin, hrvatski premijer Andrej Plenković.
Sastanku su prisustvovali predstavnici zemalja regiona - Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, članica Evropske unije Slovenije, Grčke, Bugarske i Rumunije, kao i Moldavije i Turske.
Srbija uspijela da izmijeni neke stavove, kazao Vučić
I prije nego je objavljena Dubrovačka deklaracija, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na samostalnoj konferenciji za novinare saopštio da je delegacija Srbije uspjela da izmijeni nekoliko stavova u tom dokumentu.
Kako je rekao, iz prvobitne verzije Deklaracije je izmjenjen stav o obavezi uvođenja sankcija Rusiji.
"Promijenjen je taj stav i sada glasi da se 'zemlje podstiču' da se usklade sa mjerama EU prema Rusiji", naveo je Vučić.
Srbija se do danas nije usaglasila ni sa jednom odlukom o sankcijama Rusiji.
Prema njegovim riječima, na zahtjev Srbije izbačene su odrednice "vojna pomoć" i "okupacija Krima".
Vučić je iskazao želju da se uspostavi mir u Ukrajini.
Na početku Samita ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je poručio da se ne može očekivati mir ukoliko Evropa nije ujedinjena:
"Nikoga u Evropi ne treba podsjećati koliko je mir, pogotovo ovdje na Balkanu, dragocjen. Ono što se događa na Balkanu i ono što se događa kod nas u Ukrajini na neki način određuje stabilnost čitave Evrope. Hvala na podršci i što ustajete protiv nastojanja Rusije da destabilizuje i ovaj region".
On je pozvao učesnike Samita da se uključe u mirovni proces, rekavši da Ukrajina radi na dokumentu koji će sadržati uslove koje je "potrebno zadovoljiti za pravičan kraj rata".
Na pitanje novinara o mogućim ustupcima u mirovnim pregovorima, hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao da bi "dopuštanje koncesija koje bi podrazumijevale teritorijalne gubitke bila najgora moguća poruka i međunarodnom pravu i odnosima".
"Time bi dali ogromno zeleno svjelo bilo kojem snažnijem akteru sa ekspanzionističkim ambicijama da sličnu agresiju napravi bilo gdje u svijetu".
On je napomenuo da ruska invazija na Ukrajinu traje gotovo 1.000 dana.
"Neosuđivanje Rusije u ovom napadu na Ukrajinu ohrabrilo bi i druge režime da učine slično ili isto. U jugoistočnoj Evropi ne smijemo dopustiti da se to događa", rekao je Plenković.
Dvojica lidera su pred početak Samita potpisali bilateralni sporazum o dugoročnoj podršci i saradnji.
Sporazum je fokusiran na iskustvima Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina, podrške ratnim veteranima i uklanjanju mina.
Zelenski se zahvalio Hrvatskoj za podršku Ukrajini i to što je, kako je rekao, od početka ruske agresije 2014. uz ukrajinski narod. Rusija je 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.
Tokom posjete, on je sa premijerom Plenkovićem posjetio ukrajinsku djecu koja borave u Hrvatskoj.
Inače, susret u gradu pod zaštitom UNESCO, koji prate visoke mjere bezbjednosti, treći je Samit Ukrajine i Jugoistične Evrope.
Prvi je bio u Atini 2022, a drugi u Tirani u februaru ove godine, kojem je takođe prisustvovao ukrajinski predsjednik.
Tom prilikom je pozvao na veću podršku ukrajinskim naporima u odvraćanju ruskih snaga.