Bosna i Hercegovina treba donijeti Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu da bi dobila prvu tranšu iznosa Plana rasta za Zapadni Balkan.
Ovo je izjavila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, koja je kopredsjedavala forumom sa evropskim komesarom za susjedstvo i proširenje Oliverom Varheljiem (Varhelyi), održanim u Sarajevu, 3. juna.
Plan rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan kojim se omogućava pristup dodatnoj finansijskoj pomoći od šest milijardi eura stupio je na snagu 25. maja.
Za Bosnu i Hercegovinu je predviđeno milijardu i 800 miliona eura, rečeno je u Sarajevu.
"Potrebno nam je ispuniti pretpostavke kako bismo implementirali prvu tranšu koja bi se trebala desiti u ovom mjesecu, a to je nužno donošenje Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine", rekla je Krišto.
Ona je dodala i da Bosna i Hercegovina ima obavezu imenovati glavnog pregovarača i dva zamjenika za pregovore sa EU.
Vijeće EU je početkom maja dalo konačno zeleno svetlo za uspostavljanje Fonda za reformu i rast za Zapadni Balkan, novog instrumenta za podršku reformama u vezi sa EU i ekonomskom rastu u regionu.
Plan rasta za Zapadni Balkan pokrivaće period između 2024. i 2027. godine.
Od ove sume, dve milijarde eura su u obliku grantova, odnosno bespovratne pomoći, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa veoma povoljnim ratama.
Partneri sa Zapadnog Balkana su pozvani da podnesu svoje Reformske agende Komisiji, izlažući socioekonomske i fundamentalne reforme koje planiraju da preduzmu u naredne tri godine.
Glavnu riječ u odobravanju financijskih sredstava imaće države članice EU.
Isplate će se vršiti dva puta godišnje, pod uslovom da partneri ispune kvalitativne i kvantitativne korake navedene u njihovim Reformskim agendama.
Kada preduslovi za podršku nisu ispunjeni ili više nisu ispunjeni, EU može odlučiti da obustavi oslobađanje sredstava.
BiH na evropskom putu
Na trećem forumu u Sarajevu je rečeno i da Bosna i Hercegovina treba donijeti Zakon o ličnim podacima, Zakon o sudovima, Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kako bi se ubrzale reforme u sklopu pregovora sa Evropskom unijom.
Na samitu u Briselu 21. marta, Evropsko vijeće je odobrilo otvaranje pristupnih pregovora između Sarajeva i Brisela, što je prethodno preporučila Evropska komisija.
Nakon otvaranja pristupnih pregovora, iz EU su u više navrata odaslane poruke zabrinutosti zbog zakonodavnih inicijativa u bh. entitetu Republika Srpska i negiranja genocida u Srebrenici koje su u suprotnosti sa EU putem Bosne i Hercegovine.
Iako je BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora, oni ne mogu početi dok ne bude usvojen pregovarački okvir.
Prema usvojenim zaključcima, Evropska komisija će pripremiti pregovarački okvir kada se ispune svi kriteriji koji su navedeni 2022. godine.
Bosna i Hercegovina ima status kandidata za punopravno članstvo od decembra 2022.
Mišljenje Evropske komisije (Avis) dobila je u maju 2019. i u njemu je definisano 14 prioriteta podeljenih u četiri područja, koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o članstvu. Na ovih 14 prioriteta Unija i dalje insistira, prije nego što pregovori i zvanično počnu.
Od uslova koje je postavila EU krajem prošle godine za otvaranje pregovora, vladajuća koalicija u BiH je dogovorila otvaranje pregovora s Frontexom, graničnom službom Evropske unije.
Usvojene su i izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Zakon o sudovima, što je, također, bio jedan od prioriteta, još nije usvojen.
Bosna i Hercegovina je jedna od šest država regije, Albanija, Srbija, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, koje su u različitim fazama procesa članstva u EU.
