Crna Gora mora da riješi politički ćorsokak u kojem se našla i ostane posvećena evroatlantskom putu, poručio je specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan Gabriel Eskobar tokom posjete Podgorici 15. decembra.
On se sastao sa predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem.
Iz njihovih kabineta i američke Ambasade u Podgorici je saopšteno da je Eskobar izrazio zabrinutost zbog izmjena Zakona o predsjedniku koje su usvojene suprotno preporuci Venecijanske komisije, te da je za izlazak iz političke krize prioritetan izbor četvoro sudija Ustavnog suda.
Na Eskobarov poziv Podgorici da se "jasno se suprotstavi brutalnoj agresiji Rusije na Ukrajinu", Abazović je saopštio da je Crna Gora posvećena pomoći Ukrajini.
A u posjeti Podgorici su i specijalni izaslanici vlada Velike Britanije i Njemačke za Zapadni Balkan, Stjuart Pič i Manuel Saracin.
Prilikom susreta sa Đukanovićem Saracin je kazao da je, u ovakvoj krizi, za stabilnost Crne Gore odlučujuće što je članica NATO-a.
Poruke Londona i Berlina
Uoči posjete Podgorici, Pič i Saracin su u zajedničkom saopštenju izrazili zabrinutost zbog dugotrajne političke krize, blokiranih institucija, sve veće polarizacije društva i nemoći donosilaca odluka da pronađu izlaz iz krize.
"Donosioci odluka treba pažljivo da razmotre štetnu poruku koju će poslati evroatlantskim partnerima ako izaberu premijera i formiraju Vladu na osnovu Zakona čija je usaglašenost sa Ustavom veoma sumnjiva", poručili su.
Parlamentarna većina je na inicijativu proruskog Demokratskog fronta 12. decembra usvojila izmjene Zakona o predsjedniku, kojima se preuzmaju ustavna ovlašćenja predsjednika države Mila Đukanovića da bira mandatara za sastav nove Vlade.
Britanski i njemački izaslanici su izrazili zabrinutost što je parlamentarna većina usvojila taj Zakon bez obzira na preporuke Venecijanske komisije da se on ne usvaja, je suštinski mijenja Ustav i to manjom skupštinskom većinom od propisane.
"Odluke donijete u Skupštini 12. decembra dodatno su pogoršale krizu", kazali su specijalni izaslanici.
Uprkos mišljenju Venecijanske komisije, parlamentarna većina DF, Demokrata i Građanskog pokreta Ura premijera Dritana Abazovića izglasala je Zakon i proslijedili ga Đukanoviću na potpisivanje kako bi stupio na snagu.
Đukanović ga još nije potpisao. No, ukoliko on to ne uradi, to može učiniti predsjednica Skupštine dostavljanjem Zakona Službenom listu.
Izbori nakon deblokade Ustavnog suda
Pič i Sarazin u saopštenju dalje navode, da su izbori najbolje sredstvo za prevazilaženje trenutnog političkog ćorsokaka, a "koje bi trebalo održati što je prije moguće, a nakon što Ustavni sud ponovo počne sa radom".
Skupština 12. decembra nije izabrala nedostajuće sudije Ustavnog suda, jer je za njihov izbor bilo potrebna da pored 41 poslanika vladajućih stranaka glasa i bar osam iz opozicije.
Parlamentarna većina je bez dijaloga sa opozicijom unilateralno predložila kandidate za izbor sudija Ustavnog suda i pozicija je odbila da ih podrži.
"Pitanje Ustavnog suda zahtijeva transparentne konsultacije i stavljanje nacionalnog interesa iznad partijske politike", poruka je specijalnih izaslanika.
Ustavni sud je bez kvoruma, ima troje sudija, od ukupno sedam. Ovaj sud ocjenjuje usaglašenost zakona sa Ustavom i odlučuje o izbornim žalbama, pa je bez njega nemoguće proglasiti rezultate nakon održanih izbora.
Politički interes proruskog Demokratskog fronta je da se, nakon pada dvije Vlade, formira nova koja bi funkcionisala do redovnih izbora 2024. dok opozicija predvođena Đukanovićem insistira na prijevremenim izborima.
Od avgusta 2020. godine kada je promjenjena vlast, pale su dvije Vlade, posljednja Dritana Abazovića avgusta ove godine.
Brisel ranije pozvao na povlačenje Zakona
Da Evropska unija pomno prati situaciju u Crnoj Gori, poručeno je 15.decembra iz Evropske komisije(EK)
"Bili smo jasni u svom zvaničnom stavu. Odgovornost za izlazak iz zastoja i okončanje krize snose politički akteri u Crnoj Gori", poručila je portparolka EK Ana Pisonero Hernandez navodeći da bi prvi korak trebalo da bude imenovanje sudija Ustavnog suda i opoziv zakona o predsjedniku.
Evropska komisija je ranije, 12. decembra pozvala donosioce odluka da povuku sporni Zakon izražavajući strah da će taj potez gurnuti Crnu Goru u ustavni haos.
Istog dana otkazan je sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje koji je bio zakazan za 14. decembar.
Crna Gora, godinama naozbiljniji kandidat za ulazak u Evropsku uniju, otvorila je sva poglavlja, a zatvorila tri. Posljednje je zatvoreno prije pet godina.
