Iako autentičnost podataka Europola koje je objavio portal Libertas press a koji su doveli do hapšenja i istraga sudsko-policijskih struktura u Crnoj Gori, niko nije osporio u dijelu javnosti se postavlja pitanje je li njihovim objavljivanjem ugrožena saradnja Crne Gore i Europola, te da li su prekršeni pravni propisi i novinarski standardi.
Ili je, sa druge strane, prioritet bio interes javnosti.
Europol je prije deset mjeseci Specijalnom državnom tužilaštvu na čijem čelu je tada bio glavni tužilac Milivoje Katnić poslao presretnute razgovore, na šifrovanoj aplikaciji SKY, koju u najvećem dijelu koriste kriminalne strukture, a koji se odnose na osobe iz Crne Gore.
Do tih podataka je došao portal Libertas i objavio ih početkom aprila.
Nakon te objave reagovalo je Specijalno državno tužilaštvo, i novoizabrani glavni tužilac Vladimir Novovic koji je izdao nalog za privođenje bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i njenog sina. Ona je uhapšena 17. aprila a njen sin, po povratku iz Beograda, 25. maja.
Nakon objave transkripata istog portala formiran je i predmet za provjeru visokih policijskih funkcionera zbog navodne saradnje sa kriminalnim klanovima.
Istovremeno, urednici portala pojačana je policijska zaštita.
Šta je objavio Libertas press
Portal Libertas je 7. aprila objavio transkripte razgovora koji navodno potvrđuju da se Miloš, sin Vesne Medenice koja je preko 17 godina bila u vrhu crnogorskog pravosuđa, bavio krijumčarenjem cigareta i trgovinom droge. U tim razgovorima Miloš navodi da je njegova majka upoznata sa njegovim poslovima i da će ih, ako zatreba, zaštiti.
Isti portal je u maju objavio transkripte Europola koji navodno povezuju aktivne policijske službenike, Petara Lazović i Ljuba Milovića sa kavačkim klanom, a koji su, prema tim navodima uključeni u šverc kokaina, nakon čega je glavni specijalni tužilac Novović, naložio formiranje predmeta.
Javnost je tada saznala da je za vrijeme bivšeg tužioca Katnića protiv te dvojice policajaca postojao predmet, koji je januaru "zatvoren" uz obrazloženje da “nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja po službenoj dužnosti”.
Čiji je Libertas
Direktorica i urednica Libertas press je Olivera Lakić, novinarka koja godinama ukazivala na problem korupcije i kriminala u Crnoj Gori.
Zbog tekstova marta 2012. fizički je napadnuta u Podgorici, ispred zgrade u kojoj živi. U maju 2018. na istom mjestu je vatrenim oružjem ranjena u nogu. Za prvi napad je na devet mjeseci zatvora kao izvršilac kažnjen Ivan Bušković, dok motivi i nalogodavaci do danas nijesu otkriveni.
Drugi napad takođe nije rasvijetljen. Lakić je dvije ipo godine imala policijsku zaštititu koju je svojevoljno otkazala no ona joj je kasnije ponovo dodijeljena.
U Vašingtonu joj je marta 2019. uručena američka nagrada za hrabrost.
Zbog objava Libertasa press, od 8. maja ove godine, policijska zaštita joj je pojačana.
Da je Lakić nastavila borbu protiv korupcije kroz portal Lebertas press smatra američka ambasadorka u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke.
Abazović : Saradnja sa Europolom nije ugrožena
Dilemu na pitanje odnosa Europola i Crne Gore nakon objavljivanja njihovih transkripata od strane Lebertas press otklonio je premijer Dritan Abazović 26. maja, koji je rekao da navodi dijela crnogorskih medija da je Europol obustavio slanje informacija Crnoj Gori nijesu istiniti.
Sedmicu ranije premijer Abazović je posjetio centralu Europola u Hagu, nakon čega je izjavio da očekuje podizanje saradnja na još veći nivo:
"Izuzetno je značajno da nas Europol prepoznaje kao kredibilnog i pouzdanog partnera ", kazao je Abazović.
Na zahtjev Radio Slobodna Evropa (RSE) za komentar iz portala Libertas press su rekli da samo rade svoj posao a da su “njihovi tekstovi njihovi komentari”.
Nema kršenja novinarske etike
Novinar Duško Vuković iz Media centra za RSE ocjenjuje da je važno što su objave Libertasa podstakle pravosudne ograne da rade svoj posao.
„To se već krčkalo po fiokama prilično dugo, a nadležni ogani ništa nijesu preduzimali. Prema tome mogao se steći utisak da neko želi nešto da prikrije i ovim je izvršen pritisak na nadležne u pravosuđu da počnu da djeluju“.
Vuković smatra da portal Libertas nije u novinarskom smislu napravio nikakvu grešku jer je procijenio da je interes javnosti da se to sazna veoma visok. On smatra da nije bilo profesionalnih i etičkih smetnji za objavljivanje.
Vuković, koji je jedan od autora novinarskog kodekasa u Crnoj Gori, kaže da u ovom slučaju ne vidi ogrešenja o etičke standarde novinarstva jer u objavama ništa ne kosi sa profesionalnim načelima.
Hoće li objave uticati negativno na istragu
Profesor na Pravnom fakultetu i kriminolog Velimir Rakočević kaže za RSE da objavljivanje podataka koje je nadležnim državnim organima dostavio Europol može negativno uticati na izviđaj ili istragu i kompromitovati istražne postupke pokrenute protiv više osoba, koje se terete za teška krivična djela:
“Podaci osjetljive prirode moraju ostati tajni kako njihovo odlivanje u javnosti ne bi ugrozilo krivični postupak. I zato je vrlo važno da oni i pored nespornog prava javnosti da zna, ostanu tajni u trenutku kada tužilaštvo provjerava i obezbjeđuje dokaze protiv osoba na koje se ti podaci odnose”.
Profesora Rakočeviča smo pitali kako komentariše činjenicu da je istraga pokrenuta tek nakon objavljivanja podataka na portalu Libertasa, iako ih je tužilaštvo imalo bar deset mjeseci ranije:
“Ako je to tako onda se radi o vrlo lošem radu nadležnih državnih organa. Ovdje je nesporno afirmativno da je objavljivanje podataka dovelo do pokretanja postupka protiv nekih lica. I to je dobro ali bez obzira na sve, moramo neke podatke čuvati kao tajne sve dok ne dođe do sudskog postupka”, kazao je Rakočević.
Vuković ne vidi da je objavljivanjem spisa Europola na bilo koji način osujećena istraga.
„Nijesam vidio da je iko unaprijed optužen, znači, poštovana je pretpostavka nevinosti i to je ono jedino što može da bude intrigantno u ovom slučaju".
On naglašava da je interes javnosti da se saznaju neke stvari koje dugo muče crnogorsko društvo, bez čega se ne može krenuti u oslobađanje institucija i demokratizaciju društva:
"Mislim da je to mnogo bilo preče nego da se mulja nešto i da se eventualno objavljuje to u nekom Ezopovskom (skivenom) maniru".
Hapšenja došla sa promjenom vlasti
Dio političke javnosti pomenuta hapšenja i istrage vidi kao politički marketing nove Vlade i premijera Dritana Abazovica.
“Kod nas se, nažalost, povjerljive informacije koje se dobijaju iz Europola, ne koriste da bi se sprovela pravda, nego da bi teatralni premijer nekog uhapsio na Tviteru, ocijenio je 27.maja portparol opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević, na tribini Građanske inicijative 21.maj.
Naime, hapšenja su se poklopila sa izborom nove Vlade premijera Abazovića i izborom novog Specijalnog glavnog tužioca Novovića umjesto Milivoja Katnića koji je nevoljno otišao sa funkcije nakon što je Tužilački savjet ocijenio da je stekao uslov za penziju.
Katnić koji je izabran u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista predsjednika Mila Đukanovica, od strane opozicije i nevladinog sektora optuživan za bliskost sa Đukanovićem, jer je za šest godina koliko je bio na čelu tužilaštva odbacio gotovo sve tužbe i prijave protiv Đukanovića i njemu bliskih osoba.
I Vesna Medenica je čelne pozicije u pravosuđu obavljala tokom vladavine DPS. A u istom periodu su i policijski službenici Lazović i Milović bili na funkcijama u tajnoj i javnoj policiji.
Izvještaji Europola bazirani su na presretnutim komunikacijama, kriptovanim telefonima, na šifrovanoj aplikacija SKY, koju u najvećem dijelu koriste kriminalne strukture zbog visokog stepena zaštite.
