Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković, u četvrtak 15. aprila, poručila je, reagujući na objavljivanje navodnog neslužbenog slovenskog diplomatskog dokumenta, koji govori o cijepanju BiH, da je teritorijalni integritet države neupitan.
U Sloveniji, Hrvatskoj i BiH mediji posljedjih dana spekulišu o tome je li slovenski premijer Janez Janša zaista poslao u Brisel neslužbeni diplomatski dokument koji navodno govori o novom crtanju granica na području bivše Jugoslavije. Niko, međutim, nije službeno potvrdio da je predsjednik Evropskog vijeća dobio takav dokument.
Slovenski ministar vanjskih poslova Anže Logar u srijedu, 14. aprila, negirao je tvrdnje o navodnom non-paperu koji je, prema nepotvrđenim navodima nekih medija u Sloveniji i BiH, Janša dostavio Evropskoj komisiji. Logar je kazao da se radi o „manipulaciji i pokušaju kompromitacije Vlade i predsjednika“ Slovenije.
Navodni "non paper", čiju autentičnost Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao da potvrdi, sa idejama za cijepanje BiH, pristupanju Republike Srpske (RS) Srbiji i ujedinjenju Kosova s Albanijom objavio je slovenski portal Necenzurisano.
Šefica diplomatije BiH u četvrtak je na twitter nalogu napisala da je uvjerena da niko ozbiljan unutar Evropske unije (EU) ne može usvojiti ideju da ima pravo ugrožavati nečiji integritet.
“Pa čak i ako unutar BiH imamo retrogradne snage koje to pokušavaju nametnuti kao legitimnu priču", navela je u Turković i dodala da sve ima očiti cilj da se otvori Pandorina kutija, destabilizira stanje na Zapadnom Balkanu.
"Neko valjda misli da bi u takvim okolnostima mogao ostvariti ratne ciljeve. Mi se već duže vrijeme kao BiH borimo u međunarodnim krugovima s malignom propagandom i svojevrsnim hibridnim ratom protiv euroatlantskih interesa BiH i građana. Sve ovo posmatram u tom kontekstu", napisala je Turković.
Džaferović i Komšić: Signal za uzbunu
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je komentarišući navodni slovenski “non paper” da će institucije BiH odgovoriti onako kako budu u stanju da odgovore.
"Borit ćemo se protiv tih nasrtaja i ataka. Ja osim naše snage i naše moći koju imamo unutar BiH, računamo i na dobronamjerni i civilizirani svijet. Ovo što pokušavaju uraditi, to rade barbari, a tome se treba suprotstaviti civilizirani svijet", rekao je on novinarima tokom obilježavanja 29. godišnjicu osnivanja Armije RBiH u Srajevu.
Dodao je da ne zna odakle su došli "non paperi" o kojima pišu mediji.
"Ja sam vidio da postoje natpisi u medijima. To je dovoljan signal za uzbunu. Mi ćemo učiniti sve da tu stvar raskrinkamo. Oni koji stoje iza ovoga, ko god to bio, oni su naprijatelji za BiH", rekao je on.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić komentirišući navodni dokument kazao je kako "prema tom papiru, koliko ja vidim, Bosna i Hercegovina ne bi ostala”.
“Oni tu nude sasvim neku drugu varijantu koja je nama bila ponuđena čak i prije nego što je rat počeo. I u ratu je nuđena. Dakle, male državice bošnjačke, ili kako oni to kažu muslimanske. Zašto spominjem to, zato što je taj papir, ta politika, sve to što rađa te ideje, danas nažalost na vlasti u pojedinim evropskim zemljama, a u dubini duše je motivirana antiislamizmom i antisemitizmom", rekao je Komšić novinarima u Sarajevu.
Dodik: Važno je šta kažu Amerikanci
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, kazao je u četvrtak u Beogradu prilikom preuzimanja 20.000 doza vakcina da nije vidio nikakav dokument o mirnom razlazu u BiH, ali da je “fasciniran galamom" koja se digla jer je to neko spomenuo.
"To je li mirno ili će biti nasilno ne zavisi od nas, već od Amerikanaca. Važno je šta oni kažu, jer ako kažu da nema rata, onda naravno da nema. Oni neka osiguraju mir. Ja sam protiv rata i neću ratovati i ne želim sprski narod dovesti u tu poziciju", kazao je Dodik.
Zbog navoda o non-paperu i nakon što je i sam član Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao da je predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, prilikom posjete BiH, 5. marta, pitao "je li moguć miran razlaz u BiH", Komšić je u ponedjeljak 12. aprila na razgovor pozvao ambasadoricu Slovenije u BiH Zoricu Bukinac.
Logar je na parlamentarnom odboru za vanjsku politiku, na sastanku koji je o tom pitanju hitno zatražila opozicija u Vladi Slovenije, kazao da je jedini dokument na koji su se spekulacije o non-paperu mogle odnositi onaj koji je podnijela Hrvatska, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
O njemu su kao neslužbenom dokumentu raspravljali u Briselu prošlog mjeseca, a pridružile su mu se Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka.
U njemu su se spomenute države, naveo je Logar, zauzele da BiH dobije status kandidatkinje za članstvo čim za to ispuni sve uslove, te se retorički upitao što s time nije u redu.
Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman nakon sastanka s ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković u srijedu 14. aprila kazao je kako je u Brisel poslao "non paper", koji se odnosi na procese u BiH.
Radman je kazao da to nije pokušaj miješanja u unutrašnja pitanja BiH i da je dokaz za to njegov dolazak u BiH, koji je realiziran prije zvanične rasprave o "non paperu" u Evropskoj uniji (EU).
"Mi u EU raspravljamo o jednoj zemlji koja želi biti članica. Hrvatskoj kao članici EU je u interesu dati priliku zemljama Zapadnog Balkana", rekao je on.
Istaknuo je kako je poslati "non paper" afirmativan i da sadrži poglavlja koja idu u korist perspektivi BiH, te da je taj ovaj papir naišao na pozitivnu reakciju svih zemalja EU.
Zvanična rasprava u EU o ovom "non paperu" i Bosni i Hercegovini je zakazana za 19. april.
Prema informacijama slovenskog portala Necenzurisano, koji je u četvrtak 14. aprila objavio dokument pod nazivom "Zapadni Balkan - put naprijed", taj dokument je u februaru primljen u kabinetu predsjednika Evropskog vijeća.
Prema izvorima slovenskih novinara, dokument nije pisan u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova. Riječ je, kako navode o neslužbenom diplomatskom dokumentu namijenjenom komuniciranju različitih stavova i inicijativa bez službenog karaktera, koji nema zaglavlje niti potpis.
Dokument, koji je objavio ovaj portal pominje "neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata", koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije.
