Prvi put od početka pandemije, u martu 2020. godine, broj oboljelih u Bosni i Hercegovini 2. aprila premašio je više od 2.000. Ipak, u dijelovima zemlje u kojim su na snazi stroge mjere, poput zabrana kretanja u večernjim satima, zatvaranja ugostiteljskih objekata i kladionica, broj novozaraženih je u blagom padu, a broj hospitalizovanih se smanjuje.
U petak je u BiH od posljedica COVID-19 preminulo 88 osoba, a registrovana su nova 2.154 nova slučaja.
Trenutno najviše zaraženih je na jugu, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), jednom od deset kantona u bh. entitetu Federacija BiH. Dnevno se testira oko 1.000 osoba, a prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanjskog kantona od 2. aprila broj novozaraženih iznosi 332, dok je šest osoba preminulo.
Jedan od prodavača voća na ulicama Mostara, na jugu BiH, koji je želio ostati anoniman, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako se većina građana ne pridržava postojećih mjera.
„Ljudi ne nose maske, bezveze hodaju, gube vrijeme, druže se u grupama“, kaže on.
Njegova sugrađanka, koja radi u jednoj od trafika, također, navodi da se Mostarci ne pridržavaju mjera.
„Ja se pridržavam koliko mogu, nosim masku, ali ljudi dolaze na trafiku i, uglavnom, nemaju maski“, kaže ona.
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) radno vrijeme ugostiteljskih objekata je ograničeno, odnosno odlukom Vlade tog kantona, od 18. marta mogu raditi od pet do 21 sat. Zabranjeno je i organiziranje muzike uživo u svim ugostiteljskim objektima, javnim okupljanjima i svečanostima svih vrsta, uključujući porodična i javna okupljanja. Mjere ostaju na snazi sve dok se sedmična incidenca oboljelih u HNK-u ne spusti na nivo ispod 50 na 100.000 stanovnika, poručuju iz Vlade. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu živi oko 222.000 stanovnika.
Kakva je situacija u drugim kantonima?
Tokom 2. aprila, u Kantonu Sarajevo (KS), koji ima oko 413.000 stanovnika, je evidentiran 281 novozaraženi korona virusom, dok su 24 osobe preminule od posljedica zaraze. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo KS, u proteklih sedam dana prosječan broj zaraženih je 470, dok sedmična incidenca, odnosno broj oboljelih na 100.000 stanovnika, iznosi 782. To je značajan pad broja novozaraženih u odnosu na prethodni period, prije deset dana, kada je dnevno u glavnom gradu BiH bilo više od 800 novozaraženih.
Iako se u posljednjih sedam dana bilježi blagi pad broja novozaraženih, mjere u Kantonu Sarajevo ostaju identične onima od prije 15 dana. U Kantonu Sarajevo su u četvrtak, 1. aprila, odlukom kantonalne vlade, produžene restriktivne epidemiološke mjere do 12. aprila. To znači da i dalje neće raditi ugostiteljski objekti, kladionice, bazeni, teretane, sportski i spa centri. Kafićima i restoranima na području ovog kantona data je mogućnost šalterske prodaje i dostave. Za sada rade vrtići, a učenici osnovnih i srednjih škola prešli su na online sistem obrazovanja.
Zabrana kretanja građana od 21 do 5 sati ujutro ostaje na snazi kao i u ostatku Federacije BiH.
„Rigorozne mjere nisu popularne, ali su dale rezultate. Lockdown ne služi tome da se otjera pandemija virusa, već da situaciju stavimo pod kontrolu i rasteretimo bolnice“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), doktor Ednan Drljević, šef Covid odjela Opće bolnice „Prim.dr. Abdulah Nakaš“ iz Sarajeva.
On navodi kako bi se zdravstveni sistem raspao da nisu uvedene mjere, jer je broj zaraženih, ali i onih kojima je potrebno bolničko liječenje, veliki.
„Ima jedno sedam dana da vidimo zaravnjenje te krivulje i vidi se to i po broju hospitaliziranih bolesnika, da smo sada u stanju da nema daljeg porasta, već koliko pacijenata otpustimo, toliko ih i primimo“, objašnjava doktor Drljević.
Kako je saopšteno 2. aprila, u dvije bolnice na području Kantona Sarajevo, Opća bolnica „Prim.dr. Abdulah Nakaš“ i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) trenutno su hospitalizirana 673 pacijenta. Od toga broja, 186 u Općoj bolnici i 487 na KCUS-u. Na respiratoru je ukupno 17 osoba, dok 41 pacijent zahtijeva kiseoničku podršku.
Istovremeno, u Srednjobosanskom kantonu (SBK), u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine gdje živi oko 254.000 stanovnika, kretanje građana je ograničeno od 20 do 5 sati. Ugostiteljski objekti mogu raditi usluživanje samo na otvorenim terasama. Zabranjena je organizacija muzike uživo, kao i usluživanje gostiju koji ne sjede za stolom.
„Ja zaista ne razumijem ovu mjeru ograničenog kretanja, jer evo pogledajte po danu, grad je pun“, kaže Benjamin iz Travnika, u srednjoj Bosni.
„Mjere nisu usaglašene, tako da sada imamo povećanje broja zaraženih, vjerujte, ne znam ni koliko te mjere daju rezultate“, kaže Elvis.
Travničanin Smajo, 66-togodišnji penzioner, kaže kako se pridržava mjera.
„Uvijek nosim masku i izbjegavam gužve“, ističe on za RSE.
U Srednjebosanskom kantonu frizerski i kozmetičarski saloni, saloni za masažu, mogu raditi, ali usluge moraju pružati samo osobama koje se unaprijed najave putem telefona, interneta ili na drugi način.
U posljednjih sedam dana, kako je potvrdio ministar zdravstva Federacije BiH Vjekoslav Mandić, najviša incidenca na 100.000 stanovnika zabilježena je u Sarajevskom kantonu (734,61), zatim u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (400,96) i Bosansko-podrinjskom (364,57).
Prema naredbama i preporukama Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, dozvoljeno je okupljanje ne više od 20 ljudi u zatvorenom i na otvorenom prostoru. Sva okupljanja moraju se odvijati u prostoru koji omogućuje obaveznu fizičku distancu od najmanje dva metra između osoba (osim članova istog domaćinstva).
Vladama kantona, odnosno kantonalnim štabovima ministarstava zdravstva naređeno je uvođenje restriktivnijih mjera na osnovu procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini, uz redovno obavještavanje Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.
U Republici Srpskoj bez maski na otvorenom
U odnosu na Federaciju BiH, gdje je obavezno nošenje maski kako na otvorenom tako i zatvorenom prostoru, u drugom bh. entitetu Republici Srpskoj, maske na otvorenom nisu obavezne.
Republički štab za vanredne situacije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) 21. marta pooštrio je mjere na sedam dana, ali bez uvođenja zabrane kretanja za građane.
„Zabranjuje se rad ugostiteljskim objektima za ishranu i piće, uključujući i one koji funkcionišu samostalno ili u sklopu određenih objekata. Zabranjuje se rad uslužnim djelatnostima koje zahtijevaju odnos s korisnicima, poput frizerskih salona, djelatnosti za njegu i održavanje tijela, zabranjuje se rad bazena, wellnes i spa centara. Rad skijalištima, trgovačkim centrima, priređivačima igara na sreću izuzev onih koji to rade online“, saopštila je ministrica trgovine i turizma RS Suzana Gašić u Banjaluci.
Banjalučanka Dajana Ilić kaže da je prebolovala koronu i da ima antitijela.
„Pazim se u smislu da nosim masku u zatvorenom prostoru. Suprug i ja smo sad tu, tako da ne krećemo se sad u nekom prevelikom društvu, trudimo se da se pazimo na otvorenom. Plašim se više zato što nam je zdravstveni sistem u kolapsu“, kaže Dajana.
Ona i suprug Marko su došli iz Modriče, na sjeveru BiH.
„Opuštenije je puno u Modriči. Tamo ćete rijetko vidjeti da ljudi nose maske na otvorenom. Možda poneka starija osoba. U Banjaluci vidimo da se više ljudi plaše i da ih dosta nosi masku i na otvorenom“, priča Marko Ilić.
Na području Republike Srpske rad je dozvoljen hotelima, te će u okviru njih biti dozvoljeno pružanje usluga hrane i pića za goste u periodu od 6 do 22 sata. Dozvoljen je i rad ugostiteljskim objektima za pružanje usluga dostave u periodu od šest ujutru do 21 sat.
Zabranjen je rad institucijama kulture poput kina, pozorišta i galerija.
Obustavljena je i nastava u narednih sedam dana u svim školskim objektima, te se prešlo na online sistem školovanja.
Direktor Bolnice "Sveti vračevi" u Bijeljini, na sjeveroistoku BiH, Zlatko Maksimović, izjavio je 2. aprila da za sada ima dovoljno mjesta u bijeljinskim kovid bolnicama, u kojima se nalazi 71 pacijent.
"Mi smo se za ovo pripremali i veoma dobro vladamo situacijom kada je riječ o virusu korona", rekao je Maksimović i dodao da imaju dovoljan broj osoblja i dovoljne količine kiseonika, uprkos njegovoj ogromnoj potrošnji.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Republike Srpske, u ovom bosanskohercegovačkom entitetu je tokom proteklog dana evidentirano novih 479 zaraženih virusom SARS-COV-2, dok je 29 osoba preminulo.
Stanovništvu je ponovljen apel za striktno pridržavanje osnovnih mjera zaštite - nošenje maski, redovna higijena ruku i održavanje fizičke distance.
Inspekcije svakodnevno sankcionišu kršenje mjera
U periodu od 19. marta 2021. godine do 2. aprila, odnosno u periodu kada je na području Kantona Sarajevo (KS) proglašen djelimični lockdown, inspektori Kantonalne Uprave za inspekcijske poslove KS izvršili su 724 inspekcijske kontrole, izdali 195 rješenja sa korektivnim mjerama i 42 prekršajna naloga u iznosu od 72 100 KM ( oko 36.000 eura).
„Najčešće prekršajni nalozi su izdavani kladionicama, tržnim centrima i prijevoznicima javnog gradskog prijevoza, dok je najveći broj rješenja donesen trgovinama i pekarama“, kaže Vildana Bosno glasnogovornica Uprave za inspekcijske poslove KS.
Kako kaže, utvrđeni nedostaci su se odnosili na nepravilno ili nenošenje maski, nedostatak dezinfekcionog sredstva i istaknutih preporuka i oznaka o dezinfekciji i čišćenju, kao i istaknutih preporuka o broju kupaca u objektu, prekobrojnost putnika u vozilima javnog gradskog prijevoza, te fizička distanca i nedostatak COVID redara u javnom gradskom prevozu.
Tokom mjeseca marta kantonalni sanitarni inspektori izvršili su i 588 inspekcijskih nadzora u svim prevoznim sredstvima javnog gradskog prijevoza oba prijevoznika (Javno komunalno preduzeće Gras i kompanija Centrotrans) na području Kantona Sarajevo.
„Radi utvrđenih nepravilnosti koje su se odnosile na prekobrojnost putnika, kršenje propisane fizičke distance između putnika, kao i nedostatak COVID redara, izdato je 211 rješenja o otklanjanju nedostataka i 64 prekršajna naloga u ukupnom novčanom iznosu od 112.000,00 KM (56.000 eura)“, navodi Bosno.
Zbog nepoštovanja preventivnih mjera zaštite, inspektori Uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske (RS) su u protekle dvije sedmice izvršili 7.759 inspekcijskih kontrola poštovanja preventivnih mjera zaštite, te subjektima izrekli kazne u iznosu od 244.200KM ( 122.100 eura).
U 157 slučajeva subjekti su zatečeni u prekršaju, dok je za 21 objekat izrečena mjera privremene zabrane rada.
