Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Johann Sattler izjavio je u ponedeljak 29. marta da Bosna i Hercegovina (BiH) ne može sebi dozvoliti da u naredni izborni ciklus uđe sa sadašnjim izbornim sistemom.
Na otvaranju centralne online konferencije Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom“ o izbornoj reformi 2021., Sattler je naveo da je reforma izbornog sistema također među prioritetima koje je Evropska komisija postavila pred BiH.
Sattler je također poručio da izmjene Izbornog zakona BiH nisu nemoguća misija.
"One su moguće, te izmjene su važne za put BiH prema Evropskoj uniji, to je navedeno i među 14 prioriteta Evropske komisije. Politika je umjetnost mogućnosti tako da je apsolutno moguće da se idućih devet mjeseci koje imamo ispred nas do kraja godine, iskoriste za izborne reforme", rekao je Sattler
Ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson istakao je da je neophodno eliminisati diskriminaciju u izbornom procesu, provesti reformu izbornog zakona, kao i tehničke i zakonske promjene za osiguranje integriteta izbora.
Dodao je da je ova neizborna godina prilika za BiH da omogući svim građanima da budu izabrani i da ta prilika ne smije biti propuštena.
Šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini ambasadorica Kathleen Kavalec naglasila je da sadašnji izborni sistem ostavlja previše mjesta za greške, neregularnosti i zloupotrebe, što rezultira nepovjerenjem javnosti u mnoge elemente izbornog procesa.
Vehid Šehić iz Koalicije Pod lupom je istakao da je cilj izmjena Izbornog zakona da BiH dobije poštene i slobodne izbore.
"Prije svega, treba se poštovati izborna volja garđana a ne političkih starnaka i pojedinaca što se mora osigurati izmjenama izbornog zakona" rekao je Šehić.
Koaliciju za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” čini šest organizacija civilnog društva koju finansira Evropska unija (EU) kako bi poboljšala izborno zakonodavstvo u BiH. Koalicija omogućava aktivno učešće građana u praćenju izbora.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene izbornog zakona.
Vlasti u BiH su do sada (djelomično) ispunila tri uslova, a ispunjavanje svih ostalih upitno je budući da neka pitanja, na primjer, zahtijevaju izmjene odredbi Ustava BiH kojima su trenutno data ekskluzivna prava konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, odnosno njihovim političkim predstavnicima, kod izbora ili imenovanja u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine (BiH), pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.
Presudama je navedeno kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH, koje pripadnicima nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao građani, te pripadnicima konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju države onemogućavaju kandidiranje na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda parlamenta BiH.
