Reis-ul-ulema Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić oglasio se povodom izjave ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića 26. marta u crnogorskoj Skupštini da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid kad se to i nedvosmisleno utvrdi.
"Ako mi u Crnoj Gori u ne znamo da se u Srebrenici desio genocid, na osnovu odluke Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu i ako je to stav Vlade, onda se bojim da naš put nije u EU", poručio je Fejzić.
"Uopšte ne mogu da priznam ili ne priznam događaj o kojem nemam saznanje. Ja sam spreman da priznam da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kada se to i nedvosmisleno utvrdi", izjavio je ministar Leposavić tokom ministarskog sata u Skupštini 26. marta, odgovarajući na poslaničko pitanje Andrije Nikolića iz Demokratske partije socijalista (DPS) da li je, kao ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava, spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid.
"Ne znam da li je postojala genocidna namjera 1995. u Srebrenici. Mogu samo da vjerujem ili ne vjerujem sudijama iz Haga, bilo onim koji su glasali za ovu pravnu kvalifikaciju, ili onima iz istog sudskog vijeća koji su o ovom pitanju zauzeli ili izdvojeno ili posebno mišljenje", kazao je Leposavić i dodao da je ovo pitanje i predmet "stručnih polemika".
Za ministra Leposavića je to, kako je rekao, "razumljivo", jer je odluka Međunarodnog suda pravde, koja je okvalifikovala događaj u Srebrenici kao genocid, zasnovana na presudi Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju.
"Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju, osim to je osnovan rezolucijom, umjesto međunarodnim ugovorom, gotovo je u potpunosti izgubio legitimitet kad je uvrđeno da su dokazi izvjestioca Savjeta Evrope o vađenju i trgovini organima civilnih srpskih žrtava na Kosovu uništeni u tom sudu", rekao je Leposavić.
Ovo nije prvi put da se negiranje genocida u Srebrenici čuje u Skupštini Crne Gore od predstavnika nove vlasti.
Poslanik vladajućeg Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović ustvrdio je početkom decembra tokom skupštinske rasprave da ne priznaje genocid u Srebrenici.
Glasovima nove većine, izabran je desetak dana kasnije za predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode.
Novu većinu u crnogorskom parlamentu nakon avgustovskih izbora čine koalicije predvođene DF-om, Demokratama i Građanskim pokretom URA, koji imaju 41 od 81 poslanika.
Glasovima vladajuće parlamentarne većine je 28. decembra odbijeno da se prijedlog Rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici uvrsti u dnevni red Skupštine.
Rezoluciju je predložila Bošnjačka stranka, a tekstom se priznaje da masakri nad hiljadama Bošnjaka iz Srebrenice iz jula 1995 predstavljaju genocid.
Skupština Crne Gore, za vrijeme vlasti DPS-a, 2009. usvojila je Deklaraciju kojom prihvata Rezoluciju Evropskog parlamenta o Srebrenici i kojom se 11. jul proglašava Danom sjećanja na žrtve tog masakra.
U Deklaraciji se osuđuju ti zločini, kao i drugi zločini počinjeni tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji, ali riječ genocid nije pomenuta.
