Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je 26. marta u Banjoj Luci da su zaključci Narodne skupštine Republike Srpske o visokom predstavniku jasni jer bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS), kao potpisnik Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, mora biti dio prijedloga za imenovanje novog visokog predstavnika.
"Ako nije dio prijedloga, onda imenovanje visokog predstavnika ne može biti potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN-a", rekao je Dodik.
Dodik se obratio javnosti nakon sastanaka delegacija Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Demokratskog saveza (DEMOS) koje su predvodili Dodik i Nedeljko Čubrilović.
Razgovarano je o saradnji povodom predstojećih izbora.
Dodik je podsjetio da je zvanična ruska politika ta da se ukine Kancelarija visokog predstavnika (OHR) i da se oni dosljedno ponašaju u vezi s tim pitanjem.
Dodik je naglasio da su svi dosadašnji visoki predstavnici, osim Carla Bildta, bili imenovani protivzakonito na insistiranje SAD i EU, jer je prema dejtonskim procedurama predviđeno da mora postojati saglasnost entiteta, odnosno RS-a, te da bez toga visoki predstavnik ne može biti potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a.
"Od ključne je važnosti to što smo se mi pobunili, ne dozvoljavajući da se više trpi jedna praksa koja nam stalno govori o poštivanju prava, pravne države, zakona, a oni su učinili sve da ne poštuju ništa", naveo je Dodik.
Dodik je rekao da se EU i SAD pozivaju na vladavinu prava, a da na ovom pitanju krše pravo i zakone, imenujući visoke predstavnike na način kojim se ne poštuje Aneks 10.
"Mi [Republika Srpska] se držimo slova Dejtona u zemlji koja pokazuje da uopšte ne može da živi, koja je u opštoj krizi, rasuta i podijeljena, koja nije imala ni šanse kada je formirana Dejtonskim sporazumom. I 25 godina nakon tog sporazuma, jedino što je logično jeste da se uđe u proces mirnog razlaza da bi ljudi ovdje mogli da grade svoje živote onako kako oni to misle", naglasio je Dodik.
Narodna skupština RS-a usvojila je 10. marta zaključke kojima se poziva na mirni razlaz u Bosni i Hercegovini, ukoliko BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda "ne preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom".
U zaključcima se pozivaju na Povelju Ujedinjenih nacija koja, kako su naveli, "garantuje svakom narodu pravo na samoopredjeljenje" i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Pakt o privrednim, socijalnim i kulturnim pravima, koji su sastavni dio Ustava BiH".
Isti dan reagirali su iz Ambasade SAD-a u BiH, ističući da ni Dejtonski sporazum, ni Ustav BiH ne daju mogućnost otcjepljenja nijednom entitetu u BiH.
