Saopštenje Ambasade Ruske Federacije još je jedan jasan kontrast između pomoći koju Bosni i Hercegovini nude NATO saveznici i naši EU partneri i onoga što nudi Rusija, navodi se u odgovoru Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni I Hercegovini za Radio Slobodna Evropa (RSE) 19. marta, na upit o saopštenju koje je Ambasada Rusije u BiH uputila 18. marta I u kojem se navodi kako će, ukoliko BiH krene u integracijski proces sa NATO-om, ‘morati reagovati na taj neprijateljski korak’.
“Odnos NATO saveza sa BiH usmjeren je na reforme od kojih korist imaju svi građani i koje su komplementarne sa putem BiH ka EU. Proces Programa reformi kojeg vodi BiH prilika je za BiH da identificira sopstvene reformske prioritete i način na koji vidi pomoć Saveza u njihovom ostvarenju. NATO saveznici će nastaviti pomagati BiH kako bi napredovala prema svom cilju priključenja euroatlantskoj zajednici, kao i pružati podršku Oružanim snagama BiH kada reaguju u kriznim situacijama i pružaju pomoć u nekom drugom obliku”, navodi se iz Američke ambasade u BiH za RSE.
U odgovoru se dodaje kako se NATO, kao savez, ‘vodi konceptom kolektivne sigurnosti.
“Sigurnost, stabilnost i prosperitet se najbolje postižu kroz svrsishodnu saradnju. Fokus NATO saveza u BiH je na jakom partnerstvu, a vrata za članstvo ostaju otvorena. Svaka buduća odluka o pozivu Bosni i Hercegovini da se priključi NATO savezu bila bi donesena na osnovu konsenzusa svih članica i konsenzusa unutar vlasti BiH. Pristup NATO saveza pokazuje njegovo potpuno uvažavanje činjenice da važan napredak u BiH zahtijeva konsenzus”, ističu iz Američke ambasade u BiH za RSE.
Povodom saopštenja Ruske ambasade, iz sjedišta NATO- a za Radio Slobodna Evropa je rečeno kako saradnja s NATO-om ne prejudicira bilo kakvo potencijalno članstvo u toj organizaciji za BiH.
U odgovoru kojeg potpisuje glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu se navodi kako svaka zemlja ima suvereno pravo da izabere svoje vlastite sigurnosne aranžmane. O tome hoće li zemlje odabrati saradnju s NATO kroz partnerstvo ili kao puna članica Alijanse, ovisi o svakom individualnom aplikantu i 30 saveznika.
Saopštenje Ambasade Ruske Federacije za RSE komentarisala je i Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR).
“Nećemo komentirati izjave ruske strane, ali bismo željeli skrenuti pažnju na jednoglasno usvojeni Zakon o odbrani u kome je članstvo u NATO-u navedeno kao cilj BiH. Što se tiče ostalog, pitanja treba uputiti Ministarstvu odbrane i NATO štabu Sarajevo ili pak Glavnom štabu NATO-a u Briselu“ navodi se u izjavi OHR-a za RSE.
Na saopštenje Ambasade Rusije BiH reagovali su i članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić istakavši da će BiH nesumnjivo nastaviti putem članstva u NATO savez.
“Politički govor koji obiluje uvijenim prijetnjama sigurno nije prihvatljiv ni članicama NATO saveza, a ni nama u BiH", naveo je Komšić.
Saopštenje Ruske ambasade u BiH stiglo je nakon što je konstituisana Komisija BiH za saradnju sa NATO-om, a na osnovu odluke Vijeća ministara od 24. februara 2021.
Zadatak Komisije je da utvrđuje prioritete u realizaciji obaveza koje proizlaze iz učešća BiH u NATO programu Partnerstvo za mir i iz dokumenta Program Reformi BiH.
Mandat komisije je da organizuje i rukovodi izradom godišnjih dokumenata Programa reformi u okviru saradnje BiH i NATO-a, te da ih dostavlja Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje.
BiH učestvuje u Akcijskom planu za članstvo (MAP) i jedina je država u tom statusu, nakon što su u članstvo primljene Sjeverna Makedonija u martu 2020. godine i Crna Gora u junu 2017. godine.
