Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine izjavio je kako su pozivi Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH o zatvaranju kancelarije OHR-a, "nastavak kontinuiteta genocidne politike".
"S obzirom na to da se poziva na Skupštinu koja je donosila političke odluke o provođenju genocida, i da su baš na bazi tih odluka politički i vojni dužnosnici iz RS-a osuđeni za genocid, najnoviji Dodikovi pozivi samo su nastavak kontinuiteta genocidne politike", rekao je Komšić komentarišući govor Milorada Dodika na posebnoj sjednici Skupštine Republike Srpske koja 10. marta raspravlja o ulozi visokog predstavnika u BiH.
Dodik je poručio da mu je "neprihvatljivo da o sudbini BiH odlučuju stranci, a da se narodi u BiH tretiraju kao objekti, a ne kao subjekti u međunarodnim odnosima".
U izlaganju koje je trajalo 90 minuta, Milorad Dodik je rekao i kako su visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini tumačili Dejtonski sporazum "kažnjavajući političare ili naređujući Narodnoj skupštini RS šta treba da uradi".
"I ne treba da se krijem iza vas, ja tražim ovdje snagu. Ja ne želim ništa loše Bošnjacima, i u RS pozivam ih na suživot koji je moguć i koji je potreban. Ljudi moji oni nama 26 godina stalno govore da smo mi genocidan narod, da Republika Srpska ne treba postojati i onda kažu morate biti tu. Nećemo biti tu. Razuman period je godinu do dvije dana. Ako ne bude, ja ću doći ovdje i ja predlažem referendum o statusu Republike Srpske i baš me briga šta će ko reći'', kazao je Dodik, pozivajući poslanike da na kraju sjednice usvoje zaključke koje je pripremio.
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.
On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.
Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.
Bonskim ovlaštenjima, koja su mu dodijeljena na zasijedanju Vijeća za provođenje mira u decembru 1997.godine, visokom predstavniku je omogućeno da donosi amandmane na ustave Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, donosi zakone i njihove izmjene i dopune, smjenjuje izabrane funkcionere i državne službenike i zabranjuje im učešće na izborima, oduzima građanska prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.
Vijeće za provođenje mira u BiH je administrativna struktura za civilno sprovođenje mirovnog rješenja. U Upravnom odboru Vijeća su predstavnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Predsjedništva Evropske unije, Evropske komisije i Organizacije islamske konferencije (zastupa je Turska) pod predsjedništvom visokog predstavnika.
Odluke Vijeća za provođenje mira nisu obavezujuće za visokog predstavnika, jer je on punomoćnik stranaka potpisnica Aneksa 10 kojim su mu odredile mandat.
Do sada je u BiH bilo sedam visokih predstavnika- Karl Bilt (1995—1997), iz Švedske, Karlos Vestendorp (1997—1999), iz Španije, austrijski diplomata Volfgang Petrič (1999—2002), Pedi Ešdaun (2002—2006), Ujedinjeno Kraljevstvo, Kristijan Švarc-Šiling (2006—2007), iz Njemačke, Miroslav Lajčak (2007—2009) iz Slovačke I Austrijanac Valentin Incko, koji je na dužnost stupio 2009 godine I još uvijek je visoki predstavnik u BiH.
