U Banjaluci je u srijedu, 10. marta, počela posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske.
Tema je ocjena rada Visokog predstavnika u BiH, primjena Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u periodu razgovora o imenovanju novog Visokog predstavnika, na prijedlog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorada Dodika.
Dodik se obratio poslanicima navodeći da je najava da bi se uskoro mogao imenovati novi visoki predstavnik za BiH razlog zbog kojeg je predložio da se Narodna skupština očituje o produženju mandata visokog predstavnika.
Dodik je naveo da mu je neprihvatljivo da o sudbini BiH odlučuju stranci, a da se narodi u BiH tretiraju kao objekti, a ne kao subjekti u međunarodnim odnosima.
"Republika Srpska nema skrivene namjere. Naše djelovanje je prije svega okrenuto poštivanju slova Dejtonskog sporazuma i izgradnji mira i stabilnosti. U svjetlu medijskih najava o mogućem izboru novog visokog predstavnika, a znamo da imaju dva prijedloga, od izuzetnog je značaja da se RS upozna sa svim aspektima produžavanja mandata visokom predstavniku i da zauzmemo stav i usvojimo zaključke kako se postaviti prema ovom pitanju", kazao je Dodik.
On je naveo i da je po Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji predviđa ko i kako bira visokog predstavnika, visokog predstavnika trebalo da biraju zemlje potpisnice, a ne međunarodna zajednica.
‘’U Aneksu 10 navedeno je da visoki predstavnik tumači provedbu civilnog dijela mirovnog sporazuma, a visoki predstavnik je sebi dao za pravo da ima izvršnu funkciju za neke stvari’’, naveo je Dodik.
Dodik tumači da je Aneksom 10 predviđeno da isključivo zemlje potpisnice određuju šta visoki predstavnik treb da radi, koje su njegove nadležnosti.
Podsjećamo, u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma je utvrđeno da se provedba civilnih aspekata mirovnoga rješenja odnosi na nastavak pružanja humanitarne pomoći dok je god to potrebno, obnovu infrastrukture i privrednu obnovu, uspostavu političkih i ustavnih institucija u Bosni i Hercegovini, promicanje poštivanja ljudskih prava i povratak prognanika i izbjeglica, te održavanje slobodnih i poštenih izbora u Bosni i Hercegovini.
Takođe je ovim Aneksom predviđeno da visoki predstavnik koordinira aktivnosti i međunarodnih organizacija i agencija, kao i domaćih koje budu radile na ovim aktivnostima.
Uoči sjednice Dodik je izjavio da su od Republike Srpske putem visokog predstavnika otete 83 nadležnosti i Republika Srpska želi da ih vrati.
Dodik je rekao da su za koncept Bosne i Hercegovine u skladu sa Dejtonskim sporazumom.
‘’Ako tako ne može mi ćemo vidjeti na koji način ćemo pokrenuti naše pravo predviđeno poveljom UN-a, a to je prav na samoopredjeljenje’’, kazao je Dodik na konferenciji za novinare nakon sastanka sa ministrom odbrane Srbije Nebojšom Stefanovićem.
U pripremi posebne sjednice, opozicione partije su zamjerile što nije bilo konsultacija sa svim parlamentarnim strankama o predloženoj temi, te su naveli da nisu dobili pripremne materijale.
Šef poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS Miladin Stanić kazao je da ta stranka neće podržati zaključke sutrašnje sjednice jer smatra da se radi o novoj manipulaciji Milorada Dodika.
‘’Ta sjednica nema nikakvu težinu, nameće se niz pitanja zašto takva sjednica sa takvim dnevnim redom nije održana prije pet ili deset godina. Kakvi će uopšte biti efekti takve sjednice, neće biti nikakvih efekata”, rekao je Stanić.
Poziv za posebnu sjednicu upućen je nepunih mjesec dana nakon što je Narodna skupština RS usvojila zaključak 12. februara, kojim traži od visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da podnese izvještaj o provođenju civilne provedbe mirovnog sporazuma od 1995. do 2020. godine.
Dakle, od Inzka se traži da podnese izvještaj Narodnoj skupštini RS o aktivnosima koje su poduzimali visoki predstavnici u BiH po navedenim pitanjima.
Rok za dostavljanje tog izvještaja Skupštini na razmatranje je 90 dana, navodi se u usvojenom zaključku NSRS. Takođe je zatražen i izvještaj o radu svih prethodnih visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Zaključci i zahtjevi upućeni su visokom predstavniku Valentinu Inzku deset dana nakon što je Inzko zatražio da se u roku od tri mjeseca ponište povelje koje je ova Skupština dodijelila osobama osuđenim za ratne zločine.
“Među nagrađenima bili su i svi bivši predsjednici Narodne skupštine i članovi prvog Predsjedništva RS, uključujući Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić, čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje”, naveo je Inzko u pismu.
O Inzkovom zahtjevu NSRS nije raspravljala.
U januaru ove godine, Vlada SR Njemačke je potvrdila da je Christian Schmidt, političar Hrišćansko-socijalne unije i bivši ministar poljoprivrede, kandidat za novog viskog predstavnika u BiH.
To je krajem 2020. godine najavio i sadašnji visoki predstavnik, Valentin Inzko.
„Ja bih lično nakon dvanaest godina na ovom položaju pozdravio promjenu na mjestu visokog predstavnika", rekao je Valentin Inzko za austrijsku novinsku agenciju.
Inzko ovu funkciju obavlja od 1. marta 2009.
Prije njega su bili: Miroslav Lajčak (2007.-2009.), Christian Schwarz Schilling (2006.-2007.), Paddy Ashdown (2002.-2006.), Wolfgang Petrisch (1999.-2002.), Carlos Westendorp (1997.-1999.) i Carl Bildt (1995.-1997.)
