Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je 4. ožujka da inicijativa uvođenja bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici, gradu na sjeveru Srbije, "nije u duhu dobrosusjedskih odnosa" i pozvao srbijanska nadležna tijela da preispitaju svoju odluku.
Vijećnici Skupštine Grada Subotice usvojili su 4. ožujka, uz protivljenje predstavnika Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV), Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju grada.
Toj se inicijativi oštro protive DSHV, Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a prema stajalištu hrvatskoga veleposlanika u Srbiji Hidajeta Biščevića, prijedlog je zakonski i pravno neutemeljen.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) uputilo je u i prosvjednu notu srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova preko hrvatskog veleposlanika u Beogradu.
"Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika. I Bunjevci u Mađarskoj su podetnička skupina i oni se služe i nazivaju svoj jezik hrvatskim, a bunjevački je dakle jedan od dijalekata", rekao je Grlić Radman novinarima nakon sjednice vlade.
Ministarstvo je u prosvjednoj noti upućenoj 2. ožujka naveo da "pokretanje takvih inicijativa ne bi pridonosilo daljnjem unaprjeđenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država, a to nije niti u skladu niti u duhu standarda EU-a niti dobrosusjedskih odnosa".
"Time bi se i prekršile obveze iz bilateralnih i međunarodnih sporazuma o pravima manjina", istaknuo je Grlić Radman.
Ministarstvo je u noti pozvao nadležna tijela Srbije da preispitaju odluku, a Grlić Radman se 3. ožujka čuo i sa šefom srbijanske diplomacije Nikolom Selakovićem i rekao da će se ponovno čuti vjerojatno već u petak, 5. marta.
Prema zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma Srbije, jezik nacionalne manjine uvodi se u službenu uporabu ako je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouprave najmanje 15 posto, a Bunjevaca je u Vojvodini nešto više od devet posto.
"Ovo nije u skladu sa Statutom grada Subotice, već određeni politički akt", rekao je hrvatski ministar.
U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici. Bunjevci, koji od 2003. godine imaju i svoj nacionalni savet u Srbiji, sebe smatraju posebnom nacijom, dok hrvatska zajednica to negira, smatrajući da je ta etnička grupa deo hrvatskog naroda.
