Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH donijela je odluke o sukobu interesa protiv lidera Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragana Čovića i lidera Demokratskog narodnog saveza (DNS) Nenada Nešića.
Predsjednica Komisije Mira Pekić je, nakon sjednice u srijedu 3. marta, izjavila novinarima da je Dragan Čović 2017. godine, mimo redovne plaće imao finansiranje iz budžeta kao ovlašteno lice Hrvatskog narodnog sabora (Hrvatski narodni sabor (HNS) je krovna organizacija hrvatskih bosanskohercegovačkih političkih stranaka) i to u iznosu većem od 10.000 KM (5.000 eura).
Time su počinjene zabranjene aktivnosti iz člana 11. Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.
Za tu povredu Komisija je izrekla sankciju, u skladu sa Zakonom, da se izvrši obustava dijela mjesečne neto plaće u iznosu od 10 posto koju Dragan Čović ostvaruje kao delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, u trajanju od jednog mjeseca.
‘’Zakon predviđa od 10 do 50 posto plaće i najviše 12 mjeseci je period za koji se može vršiti obustava plaće. Komisija je cijenila da je ovo djelo učinjeno u jednoj godini, da se nije ponovilo’’, pojasnila je Pekić.
Komisija je donijela odluku i u predmetu Nenad Nešić zbog sukoba interesa. Nešić je u periodu od 6. novembra 2018. do 14. oktobra 2020. obavljao i funkciju vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi RS“ i bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, čime je počinio zabranjene aktivnosti iz Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH.
Pekić kaže da je za to djelo Komisija jednoglasno donijela odluku da se izrekne kazna obustave 10 posto mjesečnih primanja u trajanju od šest mjeseci.
‘’S obzirom na to da je Nešić bio dvije godine u toj duploj funkciji išli smo na to da se takva odluka izrekne’’, navela je Pekić.
Usvojen je izvještaj o radu Komisije za 2020. godinu, kao i Plan provjera za 2021. godinu.
Međunarodna zajednica u BiH pozvala je sredinom februara bh.zvaničnike da usklade Zakon o sprječavanju sukoba interesa sa međunarodnim standardima.
"Sprečavanje sukoba interesa javnih dužnosnika ključno je sredstvo u borbi protiv korupcije. Napori u ovoj oblasti su suštinski dijelovi procesa integracije BiH u EU i ključni su za vraćanje povjerenja građana BiH u njene institucije", navedeno je 12. februara u zajedničkom sapštenju ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Delegacija Evropske unije i Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE-a) kazali su da će takav zakon doprinijeti stvaranju robusnog sistema za sprečavanje sukoba interesa među javnim dužnosnicima.
Prema zvaničnim podacima 61 izabrani funkcioner u Bosni i Hercegovini je u sukobu interesa, prema odredbama Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH usvojenom 2013. godine, koji je na snazi.
Opozicione partije su početkom godine uputile izmjene Zakona o sukobu interesa u parlamentarnu proceduru.
"Jasnije se propisuju ograničenja nosiocima javnih funkcija vezano za obavljanje višestrukih funkcija, te za bilo kakav finansijski interes u privatnim preduzećima koja posluju na bilo koji način sa javnim institucijama i javnim organima. Propisana je i nespojivost funkcija vezanih za javna preduzeća, a prvi put se uvodi i kontrola tačnosti imovinskih kartona koje podnose nosioci javnih funkcija", objasnila je za RSE Ivana Korajlić iz Transparency internationala BiH koji je više put pozivao zvaničnike na izmjene ovog zakona.
Zakon je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Dom naroda još nije razmatrao ovaj zakon.
