U Bosni i Hercegovini (BiH) 61 funkcioner na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou trenutno obavlja dodatne funkcije u institucijama, javnim ustanovama i javnim preduzećima, a mnogi od njih proveli su cijeli ili dio mandata u direktnom sukobu interesa, objavio je Transparency international BiH (TIBiH) na konferenciji za medije u četvrtak 17. decembra.
Transparency International u BiH predstavio je Registar javnih funkcionera koji sadrži podatke o 763 nosioca funkcija.
U registru je jasno naznačeno da jedan broj njih obavlja po dvije ili tri funkcije u javnom sektoru gdje se njihovi privatni interesi često prepliću sa javnim.
Iz TI BiH navode da ovi podaci pokazuju neophodnost unapređenja Zakona o sukobu interesa.
Izvršna direktorica TI BiH Ivana Korajlić, podsjetila je kako se ova asocijacija već godinama bavi sukobom interesa u BiH i unapređenjem mehanizama za sprečavanje sukoba interesa, uključujući i angažman na unapređenju zakonskog okvira u tom pogledu, a što je jedan od 14 prioriteta BiH na evropskom putu.
Korajlić podsjeća da se zakoni, koji bi na odgovarajući način trebali regulirati tu oblast, nalaze u proceduri dugi niz godina, izloženi brojnim opstrukcijama na nivou njihovog usvajanja, te da su otpori ogromni, odnosno da oni koji bi trebali da usvajaju te zakone, zapravo, ne žele bilo kakvu vrstu kontrole.
"Ono što je posebno problematično jeste pojava da jedan dio nespojivih i višestrukih funkcija uopšte nije regulisan zakonom", kazala je Korajlić, navodeći kako Zakon o sukobu interesa veoma usko obuhvata nosioce javnih funkcija, te da su nerijetki slučajevi potpuno proizvoljnog tumačenja zakona, ili izbjegavanja njegove primjene.
Dodala je da je neophodno ustanoviti nezavisnu komisiju/profesionalno tijelo koje bi bilo zaduženo za provedbu zakona u oblasti sukoba interesa, podsjećajući da, bez obzira na brojne prijave koje je TI BiH podnio, izostaje sankcioniranje slučajeva sukoba interesa.
Viši istraživač u TI BiH Damjan Ožegović pojasnio je kako je spomenuti registar objavljen na stranici te asocijacije, da je otvoren za sve građane, a da je njegovo pretraživanje moguće po različitim kriterijima, uključujući administrativni nivo, organizaciju, političku stranku.
Prema njegovim riječima, analiza podataka iz Registra pokazuju da je najviše funkcionera iz RS-a koji obavljaju dva ili više angažmana, te da je slična situacija i na kantonalnom nivou, dok je u FBiH i na državnom nivou prisustvo te pojave znatno manje.
Kako je rečeno, od svih funkcionera koji obavljaju duple funkcije, njih 14 su istovremeno poslanici i članovi vlada na različitim nivoima vlasti, a to bi trebalo biti zabranjeno izmjenama Izbornog zakona BiH koje su prošle Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Prema podacima iz Registra, petoro zastupnika u Parlamentu Federacije BiH istovremeno se nalaze u upravi javnih preduzeća i ustanova kao i jedan poslanik i jedan ministar na nivou BiH.
U trenutnom sazivu Narodne skupštine RS od 83 poslanika njih 22 trenutno su dio uprave javnih ustanova i javnih preduzeća, a od tog broja čak 13 poslanika se nalazi u upravljačkim strukturama javnih preduzeća, iako to Zakon zabranjuje, ali je vlast našla model po kojem to prolazi nekažnjeno, navode iz TIBiH.
Prema istim podacima, pored državnog i entitetskog, još 22 funkcionera na kantonalnom nivou obavljaju dodatne funkcije od čega se šest slučajeva odnosi na ministre u tehničkom mandatu, dok su ostali funkcioneri ujedno članovi upravljačkih struktura u javnim ustanovama i preduzećima.
U ovom trenutku ukupno 25 izabranih zvaničnika su trenutno direktori javnih ustanova i javnih preduzeća, dok njih 20 sjedi u upravnim i nadzornim odborima.
Iz TIBiH podsjećaju kako posljednji izvještaj GRECO o provođenju preporuka iz oblasti sprečavanja korupcije među članovima parlamenta, jasno naglašava da BiH ništa nije uradila od posljednjeg izvještaja, te da nije ostvarila napredak u unapređenju propisa iz oblasti sukoba interesa.
