Dostupni linkovi

Iz Sarajeva krenuo Marš mira u spomen na ubijene Srebreničane


Učesnici Marša mira pred polazak u Sarajevu 3 jula 2020.
Učesnici Marša mira pred polazak u Sarajevu 3 jula 2020.

Oko desetak učesnika Marša mira krenuli su u petak ujutro, 3. jula iz Sarajeva ka Nezuku, selu u okolini Zvornika, koja je bila prva slobodna teritorija gdje su stigli preživjeli Srebreničani nakon genocida u tom gradu, u julu 1995.godine.

"Želja mi je bila da odem", kaže Elmedin Zulić.
"Želja mi je bila da odem", kaže Elmedin Zulić.

Elmedin Zulić iz Bihaća ima 16 godina. Ovo mu je četvrti put da učestvuju u Maršu mira.

"Prvih godina mi je bilo teško, ali sad mi je lakše. Želja mi je bila da odem. Treba svake godine da moji vršnjaci i mlađi od mene posjećuju Srebrenicu, da se nikada ne zaboravi", poručio je Elmedin.

Matea Jerković je Sarajka i ima 28 godina. Kako kaže, ovo joj je peti put da iz Sarajeva sa građanima krene na Marš mira.

"Ovo je jedistveno druženje da se sjetimo i poručila bih svima da učestvuju u Maršu mira, da odu u Srebrenicu, posebno mladi ljudi. Mene motiviše to što ne želim da se zaboravi svaki zločin, a posebno ne genocid u Bosni i Hercegovini", kazala je Matea.

"Mene motiviše to što ne želim da se zaboravi svaki zločin, a posebno ne genocid u Bosni i Hercegovini", kazala je Matea Jerković
"Mene motiviše to što ne želim da se zaboravi svaki zločin, a posebno ne genocid u Bosni i Hercegovini", kazala je Matea Jerković

Muhamed Papić, jedan od organizatora Marša mira kaže da je ove godine ka Potočarima krenulo samo desetak osoba zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom.

"U zavisnosti od situacije u narednih nekoliko dana, ako se stvore uslove, ići ćemo od Nezuka do Potočara, a ako ne, imamo u planu da idemo do Tuzle, a nakon toga autima se prebacimo do Potočara" ističe Papić.

Svake godine komemoraciji u Potočarima, prethodi Marš mira, na kojem nekoliko hiljada ljudi pješači putem kojim je u julu 1995. hiljade Srebreničana pokušavalo da nađe spas od smrti.

Nekadašnji put spasa dug je 100 kilometara.

Ove godine obilježavanje 25-te godišnjice genocida

Članovi Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, na sjednici 12. juna, nisu precizirali kako će biti organizovana kolektivna dženaza i ukop za sedam identifikovanih Bošnjaka. To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Hamdija Fejzić, presjednik Organizacionog odbora.

„Još nismo odlučili na koji način će se organizovati kolektivna dženaza u Memorijalnom centru Potočari. Do prije nekoliko dana imali smo jedanaest identifikovanih žrtava, ali zbog nemogućnosti dolaska u Srebrenicu, četiri porodice nisu dale saglasnost da se njihovi članovi porodica ukopaju ovog 11. jula. Do tog datuma održaćemo još nekoliko sastanaka i konačnu odluku donijećemo početkom jula. Naravno, moramo se pridržavati svih mjera koje budu na snazi usljed pandemije virusa korona", kazao je Fejzić.

Ovogodišnja komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici biće održana putem video-linka, odlučeno je na radnom sastanku 8. juna u Sarajevu.

Ta odluka podrazumijeva mogućnost stranim državnicima i zvaničnicima da pošalju poruku i obrate se javnosti direktno putem video-linka ili snimljenom video porukom, navodi se u saopštenju Organizacionog odbora.

U vjerskom dijelu programa biće klanjana dženaza žrtvama genocida.

Sve aktivnosti i sadržaji, posebno Marš mira, Biciklistički maraton Bihać – Srebrenica, Ultramaraton Bihać – Srebrenica, Motomaraton i Ultramaraton Vukovar – Srebrenica, će biti održani u skladu sa epidemiološkim mjerama i uputama koje u tom trenutku budu izdale nadležne institucije.

Organizacioni odbor donio je jednoglasnu odluku da na ovogodišnjem obilježavanju genocida u Srebrenici, 11. jula 2020. godine, neće biti organizovanog prevoza autobusima.

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne (od čega jedna nepravomoćna).

XS
SM
MD
LG