Loading...

Kako je Mostar dobio izbore?

Mostar, grad na jugu Bosne i Hercegovine koji je iz ratnih devedesetih izašao kao podijeljen grad, ni danas 25 godina nakon rata, nema funkcionalne institucije.

Nakon 12 godina od posljednjih lokalnih izbora u ovom gradu, Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su 17. juna 2020. dogovor koji će omogućiti održavanje lokalnih izbora u tom gradu.

U međuvremenu, sjećate li se šta su sve lideri govorili o lokalnim izborima u Mostaru?

čitaj više

Kada su posljednji put održani lokalni izbori u Mostaru, ljudi koji su imali šest godina, ove godine bi mogli izaći na birališta. iPhone je bio tek godinu star, a Facebook četiri. U periodu bez lokalnih izbora u Mostaru, u svijetu se rodilo 800 miliona ljudi.

Lideri SDA i HDZ BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, dogovorili su provedbu presude Ustavnog suda, zbog kojeg se izbori u Mostaru nisu održali od 2008. godine.

Dogovorene su i izmjene statuta Grada Mostara, koje bi se trebale usvojiti na prvoj konstituirajućoj sjednici nakon izbora novog Gradskog vijeća. Također je dogovorena implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na uklanjanje svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Treći potpisani sporazum tiče se izmjena Izbornog zakona BiH.

Stranke sada imaju tri mjeseca da razgovaraju kako bi u narednih šest mjeseci došlo do rješenja oko Izbornog zakona BiH.

U međuvremenu, sjećate li se šta su sve lideri govorili o lokalnim izborima u Mostaru?

Sadržaj razgovora je autentičan i prikupljen na osnovu arhive dnevnih novina u BiH koja se nalazi Digitalnom arhivu Infobiro. Animirani prikazi su ilustracije i ne predstavljaju stvarne likove.

U januaru 2004. godine, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Paddy Ashdown, donio je Statut grada Mostara. Uvedene su nacionalne kvote kako bi se spriječilo da jedan narod može imati većinu u gradskom vijeću. Dio Statuta su bila i posebna izborna pravila kojima je formirano šest izbornih jedinica: tri većinski hrvatske i tri većinski bošnjačke.

2004

Messenger
Međunarodna zajednica

Cilj je postignut. Ukinuti su paralelizmi i spriječena je svaka dominacija jednih nad drugim.

HDZ BiH

Oko 60 posto hrvatskog biračkog tijela svesti na 42 odsto je diskriminacija jednog naroda

SDA

Izborni zakon je loš i nepovoljan za bošnjački narod. Ovim se Hrvati favoriziraju i mi to ne možemo prihvatiti.

Ljubo Bešlić

Mislim da u Mostaru nema pobijeđenih i poraženih te da će stvari ići onako kako nalaže i Statut. Mostar ide u novom pravcu i počinju neki povijesni trenuci za grad Mostar

Međunarodna zajednica

Prema novom Statutu, Grad Mostar će imati jednog gradonačelnika, jedinstven proračun i ujedinjenu administraciju, koja će služiti svim svojim građanima. Ovaj preustroj doprinijet će boljem načinu upravljanja javnim sredstvima, fondovima, više novca će se trošiti na usluge koje se pružaju građanima a manje na političare

Stranka za BiH

Ovdje se radi o nespremnosti vladajućih stranaka da rade na integraciji. One snose odgovornost za stanje u gradu. Postavlja se pitanje zašto vuku ovakve poteze. Prvi razlog su izbori. Drugi leži u činjenici da žele sačuvati status quo i podijeliti Mostar na interesne zone SDA i HDZ-a kao dvije općine. Treće, potpuno su nesposobni i nemaju nikakvu viziju jedinstvenog Mostara

Mostarci su za lokalni nivo zadnji put ubacili listić u oktobru 2008. godine.

Najveći broj glasova 12 mjesta u Gradskom vijeću dobila je Stranka demokratske zajednice (SDA), Narodna stranka radom za boljitak (NSRzB) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZBiH).

Uprkos brojnim pokušajima gradonačelnik Mostara nije izabran. Visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je odluku o izboru gradonačelnika koji će u trećem krugu glasanja Gradskog vijeća moći biti izabran prostom većinom prisutnih vijećnika.

Time je izmijenjen Statut prema kome je bila potrebna većina od ukupnog broja vijećnika, odnosno 18 od 35 glasova.

Krajem decembra 2009. 14 mjeseci nakon izbora, Ljubo Bešlić je ponovo izabran za gradonačelnika Mostara.

2009

Messenger
Ko će biti gradonačelnik?
HDZ BiH piše:

Koliko je god mostarski statut ispočetka bio dobar, toliko je sada loš i zato ga je potrebno izmijeniti u dijelu koji se odnosi na način izbora gradonačelnika

HDZ BiH
SDA piše:

Nismo promijenili stavove. HDZ misli da to treba biti Ljubo Bešlić, da ga SDA treba podržati, što je za nas neprihvatljivo

SDA
Međunarodna zajednica piše:

Ovo je sramota za ovaj grad. Visoki predstavnik morao je dva puta koristiti svoje bonske ovlasti i to nikako nije pozitivna stvar. Rezultati tajnog glasovanja su žalosni, jer je visoki predstavnik nametanjem odluke o tajnom glasovanju računao na savjest vijećnika, no oni je nisu pokazali. Rješenje mostarske krize je u novim izborima

Međunarodna zajednica
HSP piše:

Statut grada Mostara i dalje je u suprotnosti sa svim evropskim konvencijama o lokalnoj samoupravi.

HSP
HDZ BiH piše:

Rekao sam mu (Incku) da isključivu odgovornost za Mostar snosi OHR, jer je nametnuo Statut koji je neprovediv. Jedino rješenje je da se u Mostaru bira gradonačelnik kao i u svakom drugom gradu. Izborni zakon ne može izuzimati Mostar

HDZ BiH
SDA piše:

Žao mi je, ali mislim da se Čovićeva želja neće ispuniti. Mi nećemo ni prihvatiti ni provoditi rješenja koja idu njemu u prilog

SDA
SDA piše:

Pokazalo se da mi nismo učestvovali u opstrukcijama. Otpočetka su to činili SDP i NSRZB, da bi na kraju izabrali Bešlića.

SDA
Ljubo Bešlić piše:

Mislim kako najveću odgovornost za činjenicu što smo čak 14 mjeseci birali gradonačelnika snosi OHR. Njihovo tumačenje pojma proste većine nas je vratilo dvije godine unatrag

Ljubo Bešlić

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u novembru 2010. donosi odluku o djelomičnoj izmjeni Statuta Mostara, te Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim u dijelu koji se odnosi na to da se isti broj vijećnika bira sa područja šest bivših mostarskih općina iako imaju različit broj glasača. Parlamentarna skupština BiH imala je šest mjeseci za izmjenu Izbornog zakona.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) traži glasanje po principu ‘jedan čovjek, jedan glas’, Stranka demokratske akcije (SDA) želi povratak na sistem tri većinski bošnjačke i tri hrvatske opštine. Na državnom nivou, želje ovih stranaka su potpuno suprotne.

Rok je istekao, odluka nije provedena, a politički akteri, u ovom trenutku i dalje ne mogu dogovoriti.

Mandat Gradskog vijeća završio je u novembru 2012. godine. Te godine Mostarci neće izaći na izbore.

2012

Messenger
SDA, HDZ BiH i još dvoje
CIK piše:

Dalja sudbina tih izbora i te lokalne vlasti je u rukama zakonodavaca.

CIK
9.5.2012
HDZ BiH piše:

Početak studenoga, kada istječe mandat sadašnjem sazivu Gradskog vijeća, rok je do kada bi Mostar trebao dobiti nova izborna pravila.

HDZ BiH
11.9.2012
SDA piše:

Ako bi neko rekao da formiramo dvije opštine, to bi onda bila podjela Mostara, jer bi se te dvije opštine formirale prema linijama razgraničenja. Mi to ne želimo.

SDA
3.10.2012
Međunarodna zajednica piše:

Morate pregovarati, naći kompromis i napraviti dodatni napor koji će osigurati provedbu odluke Suda.

Međunarodna zajednica
7.10.2012

Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine. Od tada, jedina vlast u Mostaru je gradonačelnik, u tehničkom mandatu, Ljubo Bešlić. Kroz narednih par godina, akteri ostaju isti, retorika nepromjenjiva, a Mostar i dalje bez izbora.

U junu 2018. Mostarka Irma Baralija podnijela je tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu protiv Bosne i Hercegovine jer joj je uslijed neodržavanja izbora, od 2008. godine uskraćeno pravo da bira i bude birana za vijećnicu gradskog vijeća Grada Mostara, što je dovelo do diskriminacije po osnovu mjesta prebivališta.

Izbori, posljednji put održani 2008. ponovo su se našli u fokusu javnosti.

2018

Irma Baralija i 6 drugih
Irma Baralija piše:

Pravo da biram i budem birana za vijećnicu u Gradsko vijeće Mostara prekršeno je 2012. i 2016. Nažalost, u istoj situaciji se nalaze i ostali punoljetni građani i građanke našeg grada. S obzirom na to da država BiH svih ovih godina nije učinila ništa da spriječi i sankcioniše ovo kršenje naših prava, bilo je samo pitanje vremena kada će doći do pokretanja tužbe protiv ove i ovakve ddržave pred Sudom za ljudska prava

Irma Baralija
3.12.2018

Seen by everyone ✓✓

Evropski sud za ljudska prava jednoglasno je presudio 29. oktobra 2019. godine na osnovu tužbe Irme Baralija da je postojalo kršenje člana 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Presudom se nalaže Parlamentu Bosne i Hercegovine da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna (pravosnažna), kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru.

Taj rok ističe 29. jula 2020. u ponoć.

2019

Hoće li biti izbora?
SDA, HDZ BiH i 5 drugih
The messages to this group are now secured with end-to-end encryption
26. kolovoza 2019
Ljubo Bešlić piše:

Već 11 godina nismo u mogućnosti održati lokalne izbore i formirati novi saziv ključnog organa gradske vlasti, a to je gradsko vijeće, što se naravno pokazalo kao ključna prepreka u razvoju grada.

26.8.2019
Irma Baralija piše:

Meni su 34 godine, i neću da mi još deset godina prođe, da s jedne i druge strane govore - ne možemo ovako jer će nas HDZ nadglasati, ne možemo ovako jer će nas SDA nadglasati. Želim da živim u normalom gradu, da se ja i moji sugrađani ne razlikujemo od ostalih u bilo kojem gradu

29.10.2019
Međunarodna zajednica piše:

Europski sud za ljudska prava u svojoj presudi o izborima u Mostaru, jasno je stavio do znanja da je Parlament odgovoran za rješavanje ovog zastoja

5.12.2019
SDA piše:

Jako osjetljivo pitanje, puno je tu nepovjerenja. Još će vremena i Neretve proteći dok se ne stekne jedna bolja atmosfera u gradu. Morat će tu biti zaštitnih mehanizama. Mostarom treba zajedno vladati. Ne smije se desiti da jedna strana zavlada nad cijelim Mostarom

5.12.2019
HDZ BiH piše:

Naš stav je da se do kraja poštuje odluka suda u Strazburu i da Mostar ne bude bilo kakav izuzetak u odnosu na Zenicu, Banjaluku, Tuzlu i bilo koju jedinicu lokalne samouprave.

5.12.2019

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se svake četiri godine.

Biraju se 64 opštinska vijeća u Federaciji BiH, 56 Skupština opština u Republici Srpskoj, 120 načelnika opština, 14 gradskih vijeća u FBiH, sedam Skupština gradova u RS, 22 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko distrikta.

Nakon 12 godina neizvjesnosti, Mostar je sve bliže održavanju izbora. Sporazumi potpisani 17. juna predviđaju izmjenu Izbornog zakona, usvajanje odluka Ustavnog suda i izmjenu Statuta Mostara, kao i implementaciju i Evropskog suda za ljudska prava.

"Prvi je sporazum za Grad Mostar koji predviđa da se izbori u Mostaru održe 15. novembra”, kazao je Čović u izjavi novinarima nakon sastanka u Mostaru.

Statut bi trebao biti na dnevnom redu tokom prve sjednice novoizabranog Gradskog vijeća.

Nakon tri izborna ciklusa, dvanaest godina od posljednjih izbora, posljednji sporazumi nagovještavaju da bi glasačkom zastoju u Mostaru uskoro mogao doći kraj.