Potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović kaže kako je bila sigurna da njena nedavna inicijativa o smanjenju paušala i naknada zastupnicima Predstavničkog doma ovog bh. entiteta opravdana i da ima smisla, međutim, uskoro su se na putu realizacije pokazali problemi.
Mahmutbegović je inicirala da se paušali i naknade od 1.000 konvertibilnih maraka – KM (500 eura) zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH smanje na 1 KM (0,50 euro centi), kako bi se pomoglo privredi u vremenu pandemije COVID-19.
Inicijativa je u aprilu usvojena, a računica je pokazala da bi 98 poslanika Predstavničkog doma moglo u fond uplatiti najmanje 90.000 KM (45.000 eura) mjesečno.
Izjašnjenje Administrativne komisije
Međutim, kaže potpredsjednica Federacije BiH, pokazalo se da se paušal ne može smanjiti poslanicima sve dok istu odluku ne donese Administrativna komisija i drugog doma federalnog palamenta, Doma naroda. U ovu komisiju je, navodi Mahmutbegović, upućen prijedlog o smanjenju naknada delegatima, ali ona još nije razmatrana i čeka se da se članovi te komisije izjasne.
"U međuvremenu, odluka se u Predstavničkom domu primjenjuje tako da su za april umanjene poslaničke prinadležnosti koje nemaju karakter plate-naknada za odvojeni život, troškove smještaja i odlazak vikendima u mjesto stanovanja. To znači da su obuhvaćeni samo poslanici koji imaju stalno mjesto boravka izvan Sarajeva i da je cifra prikupljenih sredstava od aprilskih naknada za poslanike, manja od one s kojom smo računali, ali je teško procijeniti koliko ona iznosi", kaže Mahmutbegović za RSE.
Prema njenim riječima, s obzirom da se za sada ne može umanjivati iznos poslaničkog paušala, umjesto prvobitne procjene o uštedi od 90.000 KM mjesečno, iznos će biti mnogo manji.
"To, inače, nije mnogo novca. Međutim radi se o čistoj simbolici, gestu solidarnosti u situaciji kada su brojni ljudi ostali bez posla, kada su smanjene plate, kada je mnogo ugroženih porodica. Zakon ne daje mogućnost da se poslanicima smanje plate ili da se odreknu naknada. Ali njihovo umanjenje se može brzo i efektno provesti, bez velikih intervencija u zakonska određenja. To je najmanje što možemo uraditi", smatra Melika Mahmutbegović.
Čega su se odrekli političari u Republici Srpskoj?
Kada je u pitanju drugi bh. entitet, Republika Srpska (RS), poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke koja ima većinu u Narodnoj skupštini RS, odrekli su se dijela plata u martu i aprilu.
Igor Žunić, predsjednik kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini RS u razgovoru za RSE kaže da se svih 29 poslanika tog kluba u martu odreklo po 500 KM (250 evra) poslaničke plate, u korist Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske, dok su se u aprilu odrekli po 20 odsto prema ranijoj preporuci Vlade Republike Srpske.
Osnovna plata poslanika u RS iznosi 2.650 KM, odnosno 1.325 evra.
"I za mjesec april ćemo nastaviti tu akciju. Ja sada ne znam da li će to biti sistemska stvar kada se bude radio rebalans budžeta, da se to nekako definiše, ali u svakom slučaju ljudi koji se bave politikom na neki način imaju realno viša primanja od prosjeka. Logično bi bilo da, ukoliko dođe do rebalansa i potrebe da se smanjuje fond za lična primanja, političari budu prvi koji će se odreći dijela svojih ličnih primanja", smatra Žunić.
Opozicione sumnje i prethodna izdvajanja
U najjačoj opozicionoj partiji u RS, Srpskoj demokratskoj stranci (SDS), koja u svom klubu u Narodnoj skupštini RS ima 13 poslanika, nisu se odrekli dijela svojih primanja u korist Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske, koji je formiran nakon poplava 2014. godine, jer sumnjaju u korišćenje tako izdvojenih sredstava.
U ovaj Fond slivala su se sredstva po osnovu naplate solidarnog doprinosa od radnika, poslodavaca i penzionera za pomoć nastradalom stanovništvu i sanaciju šteta od poplava, ali do danas nadležni nisu zvanično objavili podatke koliko je novca prikupljeno, gdje je i na koji način utrošen taj novac.
Na snazi je i odluka Ustavnog suda Republike Srpske iz marta 2016. godine, prema kojoj je naplata solidarnog doprinosa za pomoć područjima i stanovništvu pogođenom poplavama iz 2014. bila nezakonita.
Miladin Stanić, predsjednik kluba poslanika SDS-a u NSRS kaže da zbog toga ne vjeruju vlastima da će racionalno i transparentno raspolagati prikupljenim novcem iz Fonda solidarnosti, te su se odlučili da ne uplaćuju tamo novac. On ističe da se do sada niko u SDS-u nije odrekao svojih primanja ali da će to uskoro učiniti, donirajući novac u humanitarne svrhe
"Ja ću kao šef kluba poslanika SDS-a uvažiti zahtjev većine poslanika. Da li će to biti lokalnog karaktera da svako svojoj lokalnoj zajednici donira nešto ili da to grupišemo pa da doniramo na jednom mjestu sve ili na dva tri mjesta to nije važno ali biće onako kako većina poslanika odluči", kaže Stanić.
Perica Bundalo, predsjednik kluba poslanika Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini RS kaže da ni oni nisu željeli izdvajati dio svojih poslaničkih primanja u Fond solidarnosti za obnovu RS, već da su se odrekli po 30 odsto svojih primanja koja su uplatili na račun njihove stranke i da je tako prikupljeno oko 17.000 maraka, koje su donirali u humanitarne svrhe.
"U prvoj polovini marta svi funkcioneri stranke, uključujući i poslanike su izdvojili određeni dio sredstava i dali kao donaciju na žiro račun partije. Partija je sa tim raspolagala na način da je prebacila značajniji dio sredstava Klinici za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS), dok je ostatak podijeljen porodicama u Banjaluci i široj okolini koje su za to imale određenu potrebu", pojasnio je Bundalo.
Ministarstvo šuti
U entitetskom Ministarstvu finansija nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa koliko je do sada novca prikupljeno od sredstava u Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske, kojeg su na dobrovoljnoj bazi donirali članovi Vlade, funkcioneri javnih preduzeća i ustanova, članovi komisija, upravnih i nadzornih odbora te radnici u javnom sektoru. Nema odgovora ni koliko je novca utrošeno.
Fond solidarnosti nema svoju zvaničnu internet stranicu sa transparentnim podacima. Jedino što se vidi jeste spisak pravnih lica i ustanova koje su donirale novac, a koji se objavljuje na stranici Ministarstva finansija, ali bez navedenih iznosa donacija.
Prijave i sumnje oko Fonda solidarnosti RS
Transparency international BiH (TI BiH) uputio je 3. aprila prijavu Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH protiv Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, koje je, kako tvrde u TI BiH, u martu uputilo dopis svim školama da sačine spiskove zaposlenih koji su dobrovoljno pristali na umanjenje plate u korist Fonda solidarnosti.
Ivana Korajlić, direktorica TI BiH kaže za RSE da je to jedna vrsta pritiska na radnike u javnom sektoru da izdvoje novac u Fond koji je netransparentan. Ona ističe i da je Fond solidarnosti tek sredinom aprila pravno regulisan Uredbom sa zakonskom snagom koju je potpisala predsjednica RS Željka Cvijanović. Uredbom se uređuje status, djelatnost, organizacija Fonda solidarnosti, izvori sredstava, upravljanje i raspolaganje namjenskim sredstvima, uspostavljanje Jedinstvenog registra šteta i način sanacije štete.
"Tek nakon što se već počeo puniti taj Fond solidarnosti, donesena je Uredba o Fondu solidarnosti, dakle, retroaktivno je praktično usvojena i postavlja se pitanje na osnovu kojih propisa je uplaćivan novac i na osnovu čega se vršio pritisak na radnike da uplaćuju novac. Sa druge strane uvijek imamo sporno to što nema informacija na koji način će se raspoređivati i na koji način se već raspoređuju ta sredstva. To smo imali situaciju i kada je bio Fond solidarnosti nakon poplava 2014. godine", istakla je Korajlić.
Bh. parlamentarci odbili i raspravljati
Istovremeno, u Parlamentarnoj skupštini BiH, na sjednici održanoj 28. aprila, poslanik Naše stranke Damir Arnaut predložio je da se raspravlja o vanrednim mjerama, kojim bi se ukinule brojne privilegije koje sada imaju državni parlamentarci. Vladajuća koalicija nije htjela prijedloge zakona da stavi na dnevni red, a razlog nisu obrazložili.
"U ime Naše stranke sam predložio tri sistemska zakona koji bi donijeli milionske uštede, jer predviđaju ukidanje troškova reprezentacije, novčanog iznosa za odvojeni život, troškova službenih automobila, pratilaca političara i drugih privilegija, koje su posebno u ovo vrijeme sasvim suvišne, jer se radi od kuće. Isto tako smo imali prijedlog da se primanja svih izabranih i imenovanih zvaničnika, te savjetnika skrešu za 20 posto. Predložili smo i da se ukinu akcize na alkohol, koji se koristi za proizvodnju dezinfekcionih sredstava", kaže Arnaut.
Navodi kako je kolegij Predstavničkog doma, koji čine parlamentarci iz Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) "odbio ove prijedloge staviti na glasanje".
Bez sistemskih mjera
Politički analitičar iz udruženja građana "Zašto ne" Denis Čarkadžić smatra da su, umjesto kratkoročnih mjera solidarnosti, potrebne ozbiljne, sistemske i suštinske mjere za ono što u ekonomskom smislu očekuje Bosnu i Hercegovinu.
"Nakon što je postalo jasno da će pandemija korona virusa izazvati teške ekonomske posljedice po ekonomiju u BiH, prije svega u vidu gubljenja radnih mjesta, ali i smanjenja plata u realnom sektoru, svjedočimo pojavi, kako su je nazvali, 'iskazivanja solidarnosti' jednog broja političkih ličnosti u BiH, ali i donošenja odluka i inicijativa u smislu odricanja od jednog dijela svog primanja, u oba bh. entiteta", navodi Čarkadžić.
"Za jedne je to", dodaje, "politički populizam, a za druge opet stvarni čin solidarnosti".
"Ono što javnost očekuje je da vlast radi svoj posao, a posao vlasti nije da, pogotovo ne na takav način, bude solidarna, već profesionalna i odgovorna, odnosno spremna i sposobna da osmisli i provede suštinske i sistemske mjere pomoću kojih će se BiH na pravi način moći nositi sa krizom. Ni manje ni više od toga", kaže Čarkadžić.
Prosječna plata državnih poslanika je 4.500 konvertibilnih maraka (2.750 evra). Uz paušal i druge naknade (topli obrok, smještaj, odvojeni život, posjeta porodici, prevoz), pojedini državni poslanici su dobijali i preko 6.000 KM (3.000 evra).
U Parlamentu Federacije, mjesečna plata u prosjeku iznosi oko 2.600 KM (1300 evra), ali s brojnim dodacima može preći iznos od 4.000 KM (2.000 evra).
Prosječna plata u Federaciji i Republici Srpskoj je oko 950 KM (475 eura).
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
