Sandro Vrhovac ima osamnaest godina i učenik je četvrtog razreda srednje škole u Novom Travniku. Nakon završetka školovanja planira upisati studij psihologije u Austriji. Glavni su razlozi, kako kaže, bolji uvjeti studiranja i življenja, te mogućnost zapošljavanja u zemlji visokog životnog standarda.
"Plan je da idem studirati u Grac. Kako sam čuo od osoba koje su otišle tamo iz Bosne i Hercegovine, to je sada najbolje mjesto za studiranje. Raspitivao sam se i dok budem išao na tečaj njemačkog jezika, radiću neke poslove za 400 do 500 eura", kaže Sandro.
Izazovi sa kojima se bosanskohercegovački studenti koji razmišljaju o studiju u inostranstvu suočavaju polaze prije svega od samog nepoznavanja procedure odlaska na neki od evropskih i svjetskih univerziteta, pa sve do straha od nove sredine.
Sandrovu želju za školovanjem u inostranstvu dijele mnogi mladi u Bosni i Hercegovini, a među njima i Iman Maslić, studentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Priliku za to Iman vidi u program Erasmus Plus, kojim Evropska unija podupiru obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport.
"Da li je inostranstvo samo po sebi dobra prilika, ja sam sigurna da jeste, zato što mi smo svjesni koliko naš region zaista u svemu kasni. Ja sam planirala sljedeće godine pogledati konkretne ponude za Erasmus Plus program", ističe Iman.
Glasom mladih, nedelja 18:30
Kako prepoznati nasilje na internetu? Koji su mehanizmi na raspolaganju žrtvama? Kako reaguju nadležne institucije i šta čine da bi ga spriječile?
Odgovore na ova pitanja potražite u novom izdanju podcasta Glasom mladih.
Iz beogradskog studija o nasilju na internetu govore Sofija Todorović iz BIRN-a, Miloš Kovačević iz LGBT udruženja 'Da se zna', Jelena Radivojević novinarka istraživačkog portala Krik kao i Bojan Perkov iz Share Fondacije.
Glasom mladih potražite na našem sajtu u nedelju u 18:30.
Nedostatak odvažnosti
Za razliku od Sandra i Iman, nastavak školovanja izvan Bosne i Hercegovine, za sada, nije u planu Emira Varupa i Nezir Silajdžije iz Novog Travnika. Emir kao razlog ističe nedostatak odvažnosti.
"Svi znamo da bi svi otišli u inozemstvo. Ako ništa, priznatija je diploma. Druga stvar, ostaćeš gore. Ja se nisam mogao usuditi zbog finansija", kaže Emir.
Nezir tvrdi da u Bosni i Hercegovini ima sve što mu je potrebno.
"Planiram da upišem petu godinu, odnosno postdiplomski studij, ali ne planiram da idem. Prvo moram da savladam jezik i ne znam kako bi se uključio u novu sredinu i nove ljude", objašnjava Nezir.
Bosna i Hercegovina ima osam javnih univerziteta (Banjaluka, Bihać, Mostar (dva univerziteta), Sarajevo, Istočno Sarajevo, Tuzla, Zenica) i 29 privatnih fakulteta. Visokoškolsko obrazovanje podijeljeno po entitetima (Federacija BiH i Republika Srpska). Unutar Federacije BiH je podijeljeno po kantonima (10 kantona).
Prema informaciji o statističkim pokazateljima u obrazovanju u BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH, u periodu od 2013. do 2018. godine broj studenata je smanjen za 19.306.
Facebook Forum