Dostupni linkovi

Mostar: Protestna šetnja zbog deponije


Mještani naselja Bijelo Polje i Vrapčići u protestnoj šetnji 15. februara
Mještani naselja Bijelo Polje i Vrapčići u protestnoj šetnji 15. februara

Nekoliko desetina mještana naselja Bijelo Polje i Vrapčići sjeverno od Mostara okupilo se u subotu, 15. februara, poslijepodne u protestnoj šetnji kod deponije Uborak.

Mještani navedenih naselja od juna prošle godine traže zatvaranje, sanaciju i izmještanje te deponije. Od tada su u dva navrata blokirali ulaz u deponiju, kojeg od početka decembra prošle godine čuva policija.

Predsjednik Udruženja građana "Jer nas se tiče", koje okuplja mještane, Omer Hujdur podsjetio je da su na nedavnom sastanku predstavnici vlasti prezentirali šest mogućih lokacija na širem mostarskom području za novu deponiju.

"Odabrali su lokacije, ali nisu uradili još ništa. Moramo djelovati na njih da to ubrzamo i to je jedan od razloga ove šetnje", izjavio je Hujdur za Radio Slobodna Evropa.

Kako je objasnio, protestna šetnja ide do nekoliko kilometara udaljenog naselja Potoci, kako bi privukli i ostale građane. "Želimo ovo što više omasoviti i da nam se priključe svi", rekao je Hujdur.

Uprkos tome što ni predstavnici vlasti ni Udruženja "Jer nas se tiče" nisu željeli izlaziti u javnost sa imenima potencijalnih šest lokacija, koje – kako je najavljeno – tek treba ispitati, nekoliko nevladinih ekoloških organizacija usprotivilo se ideji da jedno od mogućih mjesta komunalnog odlagališta bude područje Raške gore, sjeverozapadno od Mostara.

"Čitav kraj Raške gore, kao i okolnih sela vrijedio je kao prostor na kojem svjedočimo netaknutim prirodnim bogatstvima. Ovaj prirodni biser poprilično je neistražen, a izrazito bogat povijesnim, kulturnim, prirodnim i životinjskim resursima pa je zbog toga sve češće predmet istraživanja avanturista, speleologa, povjesničara, planinara i svih koji u netaknutoj prirodi traže bijeg od svakodnevnice", navodi se uz ostalo u saopćenju koje je potpisalo osam ekoloških i lovačkih udruženja.

Te organizacije su navele da se to područje nalazi u neposrednoj blizini rijeke Neretve, te bi i najmanja greška pri upravljanju odlagalištem deponijom dovesti do ekološke katastrofe.

"Problem odlaganja otpada i deponija Uborak ne rješava se tako što se problem iz jednog dvorišta prebaci u drugo i odgovorno tvrdimo da nikada nećemo dozvoliti da ekološki biser poput Raške gore postane odlagalište otpada", poručile su organizacije Lovačko društvo "Jarebica" Mostar, Biciklistički klub Mostar, Ekološka udruga za razvoj i očuvanje tradicije i okoliša Raška gora, "Planinica" Mostar, "Suze svetog Lovre" Mostar, "Grab" Mostar i Ekološka udruga "Vrdi" Mostar.

Predsjednik Udruženja "Jer nas se tiče", Omer Hujdur za RSE je prokomentirao kako niko nema precizne pokazatelje gdje treba da bude nova lokacija za deponiju. "Mislim da je to ishitrena odluka. Treba sačekati šta će (vlasti, op. RSE) odabrati i kakve će procjene biti, da li su (lokacije) pogodne ili nisu pogodne, jer ne mora značiti da je ijedna od tih lokacija pogodna za deponiju", rekao je Hujdur.

On je najavio da će aktivisti Udruženja "Jer nas se tiče" i dalje dežurati pored deponije, "da slučajno ne bi kome na um palo da pođe neke radove na ovoj nelegalnoj deponiji". "To nećemo dozvoliti ni pod koju cijenu", rekao je Hujdur.

Podsjećanja radi, problem deponije Uborak izbio je u centar pažnje javnosti nakon što su početkom juna 2019. godine, nevladine organizacije iznijele podatak da se na tu deponiju odlaže sumnjivi mulj sa pročistača otpadnih voda iz južne zone Mostara.

Prema tvrdnjama nevladinih organizacija, koje su se pozivale na Federalni zavod za agropdeologiju, mulj sa pročistača otpadnih voda sadržavao je opasne materije, među kojima je i bojni otrov piralen.

Mještani naselja uz Uborak su potom 10. juna blokirali ulaz u odlagalište, sprječavajući kamione komunalnih preduzeća da deponuju smeće sa ulica gradskih i prigradskih naselja, usljed čega je Mostar bio bukvalno zatrpan smećem. Tvrdili su i da se na deponiju Uborak odlagao medicinski, kao i animalni otpad. Blokada je trajala do 20. juna, kada je blokada okončana dogovorom predstavnika mještana i vlasti da se formira mješovita komisija, koja će raditi na pronalaženju nove lokacije za deponiju.

Međutim, uz optužbe da je za pola godine mješovita komisija zasjedala samo jednom, te dan nakon što je deponiji Uborak istekla okolinska dozvola Federalnog ministarstva okoliša i turizma, mještani su 4. decembra prošle godine ponovo blokirali ulaz u odlagalište. Blokada je okončana 9. decembra intervencijom policije, koja od tog dana stalno čuva kapiju deponije, dok su tu cijelo vrijeme prisutni i predstavnici mještana, koji ne odustaju od svojih zahtjeva.

Mještani su 22. januara rano ujutro takođe nakratko bili blokirali prilazne puteve ka deponiji Uborak.

Ulaz u deponiju su i u subotu, 15. februara čuvali policajci.

XS
SM
MD
LG