Premijer Crne Gore Duško Marković pozvao je mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija na dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, navodeći da je taj pravni akt stupio na snagu i da rokovi za njegovu primjenu teku.
Marković je u pismu upućenom Amfilohiju naveo da je Vlada spremna da još jednom zajednički sagledaju najbolja rješenja za primjenu članova 62, 63 i 64 Zakona i da dijalogom i mogućno konsenzusom otklone svaku dilemu i sumnju oko korišćenja crkava, hramova i manastira, odnosno njihove buduće namjene.
On je kazao da je Vlada spremna da počne dijalog o pripremi temeljnog ugovora o uređenju međusobnih odnosa.
Marković je rekao da je vrijeme i prilika da se još snažnije posvete slozi, zajedništvu i izgradnji povjerenja, a naročito unutar pravoslavne konfesije, kao najbrojnije.
„Želimo da sa Vama, sveštenstvom i monaštvom pravoslavne crkve u Crnoj Gori podijelimo očekivanje i nadu da uprkos izazovima i polemikama, a posebno političkim uplitanjima iznutra i s vani – donošenje Zakona neće izazvati nove podjele u pravoslavnom biću Crne Gore“, navodi se u pismu.
Marković je kazao da Zakon treba posmatrati kao pravni propis koji uklanja ne samo kulturno i vjersko, već i civilizacijsko ograničenje u kojem su se zatekli i kao propis koji je usaglašen sa savremenim evropskim standardima i koji je zadobio pozitivno mišljenje Venecijanske komisije, čije je preporuke Vlada uvažila ugradivši ih u zakonski tekst.
Vlada je vise puta ponovila da je Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori adresa sa kojom žele da razgovaraju o primjeni zakona.
Na takav stav Vlade ranije je reagovao predsjednik Srbije Aleksandr Vučić koji je upozorio da crnogorske vlasti moraju da razgovaraju isključivo sa Srpskom pravoslavnom crkvom sa sjedištem u Beogradu, a ne Mitropolijom crnogorsko primorskom.
Vučićeva teza je da imovina pravoslavne crkve u Crnoj Gori pripada crkvi čije je sjedište u Beogradu.
“Ja samo molim Srpsku crkvu na to obrati pažnju, da nam neko ne bi rekao da naši manastiri pripadaju Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i nekim drugim eparhijama, za koje je pitanje da li ih neki uvek vide u okviru Srpske pravoslavne crkve. Pre svega govorim o ljudima iz crnogorskog režima. Dakle da bude sasvim jasno, da je reč o Srpskoj pravoslavnoj crkvi sa sedištem u Beogradu”, upozorio je Vučić , sredinom ovog mjeseca.
- Vučić: Vlasti Crne Gore moraju voditi dijalog sa SPC
- O imovini Pravoslavne crkve u Crnoj Gori razgovaraće Beograd ili Cetinje
Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je stupio na snagu 8. januara 2020., predviđa da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati da je crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će u suprotnom ona biti smatrana državnom.
Nakon usvajanja zakona uslijedile su protestne šetnje sveštenika i vjernika SPC po svim većim gradovima Crne Gore i Srbije, na kojima se od crnogorske Vlade traži da povuče zakon, što su crnogorske vlasti odbacile kao mogućnost.