Dostupni linkovi

Studentska udruženja traže Vučićevu reakciju na zbivanja u Crnoj Gori


Predstavnici studentskih udruženja dolaze na sastanak sa Aleksandrom Vučićem u Predsedništvu Srbije u Beogradu
Predstavnici studentskih udruženja dolaze na sastanak sa Aleksandrom Vučićem u Predsedništvu Srbije u Beogradu

Predstavnici nekoliko studentskih udruženja predali su u Predsedništvu Srbije u Beogradu zahtev da država reaguje na zbivanja u Crnoj Gori, a povodom usvajanja Zakona o slobodi veroispovesti u toj državi.

Predsednik Studentskog kluba Pravnog fakulteta u Beogradu Nemanja Vučković rekao je ispred zgrade Predsedništva da su studenti preneli tri zahteva koje su prethodno izneli i na protestu koji su 27. decembra organizovali ispred ambasade Crne Gore u Beogradu.

„Tražimo da Srbija raskine ugovor iz 2014. godine i da se otkaže gostoprimstvo crnogorskim diplomatama koji su smešteni u 40 zgrada ambasada Srbije, da se Srbija zbog kršenja međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i prava srpskog naroda u Crnoj Gori obrati međunarodnim telima i da se o tome raspravlja u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija i Savetu Evrope, i na kraju, da se ambasador Crne Gore u Srbiji, Tarzan Milošević, proglasi za nepoželjnu osobu", rekao je Vučković.

Tri zahteva predstavnika studenata za predsednika Srbije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:04 0:00

Nakon predaje zahteva, predstavnike studentskih udruženja primio je Ivica Kojić, šef kabineta predsednika Srbije, kome su ponovili svoje zahteve i tražili sastanak sa predsednikom Aleksandrom Vučićem.

„Zahtevamo konkretnu reakciju srpskih vlasti na progone srpskog naroda u Crnoj Gori“, rekao je Vučković.

On je dodao da će odgovore srpskih vlasti obelodaniti 17. januara na novom protestu u Beogradu za koji, kako kažu, imaju podršku patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irineja.

Crna Gora usvojila je Zakon o slobodi veroispovesti 27. decembra, a Zakonu se oštro protivi Srpska pravoslavna crkva, ali i zvaničnici i deo opozicije u Srbiji.

Za SPC sporna je pre svega formulacija zakona po kojoj će "svi verski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke verske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i upisani kao kulturno blago".

XS
SM
MD
LG