Formiranje državne izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) ponovo je neizvjesno, iako se 5. decembra činilo da problema više neće biti. Naime, tada je, 14 mjeseci nakon održanih izbora, Zoran Tegeltija imenovan za predsjedavajućeg Vijeća ministara, na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Međutim, nove probleme su izazvali su prijedlozi za budućeg ministra za izbjeglice i ljudska prava, koji su stigli iz Demokratskog narodnog saveza (DNS), koalicionog partnera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
S obzirom da je riječ o poziciji određenoj za nestranačku ličnost, koja pripada "ostalim"(osobe koje prema Ustavu ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda: Srbima, Hrvatima i Bošnjacima), Predsjedništvo DNS-a je predložilo Draška Aćimovića, koji se opredjeljuje kao Italijan.
Dan kasnije iz DNS-a je, međutim, otišao još jedan prijedlog iza kojeg stoji potpredsjednik te stranke Nenad Nešić, inače poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, uz podršku još nekih stranačkih kolega. Njihov prijedlog - da ministar bude Mlađen Božović, koji se izjašnjava kao Crnogorac - je prihvatio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.
Sudski procesi protiv Božovića
To, međutim, ne bi izazvalo toliku pažnju da Božović ne nosi teret afera koje se uz njega vežu, od mobinga do optužbi za zloupotrebu položaja i korupciju.
Kao direktora Fonda za povratak BiH (na toj funkciji je bio punih 11 godina) tužila ga je Sudu BiH uposlenica Fonda Irina Lovrić, prijavljujući ga za mobing, fizički napad i korupciju. Tada je dobila status prve zaštićene prijaviteljice korupcije.
Na vijest da bi Božović mogao biti ministar najavila je štrajk svakog dana tokom trajanja mandata na trgu ispred zgrade Parlamenta i Vijeća ministara BiH. Ovu odluku Irina Lovrić za Radio Slobodna Evropa (RSE) objašnjava ovako:
"Nakon što sam saznala da je gospodin Mlađen Božović predložen za ministra za ljudska prava i izbjeglice, vođena svojim moralom, ja sam smatrala da je vrlo bitno da upoznam javnost šta sam preživjela od tog čovjeka."
"Božović je", navodi dalje Irina Lovrić, "nenamjenski i nezakonito postupao sa sredstvima namijenjenim osjetljivoj kategoriji kao što su izbjegla i raseljena lica".
"Ja sam ga tužila za mobing. U prvom stepenu je presuda bila u moju korist i to, čak, dva puta. U drugom stepenu je u istom sudu, Sudu BiH, preinačena na moju štetu. Presudili su da mobinga nije bilo, navodno je mobing bio moj subjektivni osjećaj. Postoji još jedan proces za mobing koji se vodi u Sudu BiH protiv Božovića, u tom postupku je obuhvaćen i fizički napad na mene i taj proces još nije završen", kaže Lovrić.
Na osnovu njene tužbe Sud BiH je, dakle, u provostepenom postupku, krajem 2016. godine donio presudu u kojoj se potvrđuje postojanje mobinga, ali je Apelaciono vijeće Suda BiH dvije godine kasnije presudilo da nije bilo mobinga, što znači da je Božović oslobođen optužbi.
"Želim kazati da ja nemam ništa privatno s tim čovjekom, ali da on, po mom mišljenju, ne može biti ministar", nastavlja Lovrić, koja ne odustaje od namjere da počne štrajk glađu.
"Koliko ću izdržati, to će zavisiti od mog zdravstvenog stanja. A da li će imati smisla, pokazaće i ovaj narod, koji znate i sami koliko podržava slične aktivnosti. Nažalost, naša stvarnost je poražavajuća. Takođe, strašno je što se novinari i javnost bave mojim sudskim troškovima, a ne onim što je meni učinjeno i o šteti koju je Božović nezakonitim ponašanjem izazvao, a što osjećaju svi građani. Neki mediji su objavili da ću ja ići u štrajk glađu – ja to nisam rekla, to ne dozvoljava moje zdravstveno stanje, ali ni Božović nije osoba vrijedna mog zdravlja", kaže Lovrić.
Božović se ne osjeća krivim
Za RSE, međutim, Božović kaže da ne osjeća ni moralnu ni krivičnu odgovornost.
"Osjećam se samo umorno od svega što se dešava oko mene. Sve što sam radio u životu, radio sam savjesno. Za to postoji dokumentacija, za to postoje legalni organi vlasti u ovoj državi. Ovo, rekla - kazala me ne dotiče. Postoje legalni organi i ja poštujem njihov stav. Izvršena je revizija 2018. godine i odluka je konačna da sam oslobođen svih optužbi za mobing i korupciju. Isto se desilo i sa optužnicom protiv mene za najteža djela – zloupotreba položaja, organizovani kriminal, korupcija. Dobio sam obavještenje iz Tužilaštva da se odustaje zbog nedostatka dokaza", kaže Božović.
Radi se optužnici koju je Tužilaštvo BiH podiglo protiv Božovića krajem 2015. godine "zbog koruptivnog kaznenog djela", odnosno nesavjesnog djelovanja u postupku javnih nabavki.
U optužnici je navedeno da će se Božovićeva krivica "dokazivati pozivanjem osam svjedoka i stručnih vještaka, a uz optužnicu je priloženo više od 30 materijalnih dokaza". Ali, ovu optužnicu Sud BiH nije nikada potvrdio i Božović nije krivično gonjen.
Kontaktirali smo i Nenada Nešića, koji se usprotivio prijedlogu Predsjedništva stranke da Draško Aćimović bude ministar u novom sazivu Vijeća ministara i koji je predložio Božovića za ministra. On kaže da je većina članova u DNS- za Božovića.
"Predsjednik stranke još nije sazvao sjednicu Predsjedništva, ni jedna stranački organ nije raspravljao o našem postupku, što znači da smo mi u pravu i da smo na pravom putu očuvanja DNS-a. Raskola u stranci nema i neće ga biti, a DNS će izaći jedinstveniji i spremniji za lokalne izbore. Što se tiče optužbi koje se stavljaju Božoviću na teret, mogu samo reći da BiH i Republika Srpska imaju svoje institucije i one treba da kažu konačnu riječ. Ni ja, ni vi, ni bilo ko nije iznad pravosudnih institucija", ističe Nešić.
Situacija za Aćimovića vrlo neprijatna
Predsjednik DNS-a Marko Pavić je, međutim, uputio pismo predsjedavajućem Vijeća ministara Tegeltiji pismo u kojem navodi da "Predsjedništvo DNS-a, izuzev nekoliko članova, i dalje ostaje pri prijedlogu da je kandidat za ministra Draško Aćimović.
Aćimović kaže za RSE da je situacija vrlo neprijatna, podsjećajući da je praktično Zoran Tegeltija, istaknuti član SNSD-a, presudio i odlučio se za Mlađena Božovića, a ne za zvaničnog kandidata kojeg je jednoglasno utvrdilo stranačko Predsjedništvo.
"Ja ne bih komentarisao nastalu situaciju u ime DNS-a koji me je predložio kao nestranačkog kandidata za ministarsku poziciju. Mislim da će uskoro predsjednik, Marko Pavić i Predsjedništvo izaći sa svojom izjavom i sa mnogim detaljima koji će sigurno biti vrlo iznenađujući. Želim samo da kažem, a pokušaću se apstrahirati od mog učešća u svemu ovome, da je to možda najveći udar na sistem političkog upravljanja unutar jedne zemlje. To je nešto nezapamćeno u Evropi", komentariše Aćimović.
"Zamislite situaciju", dodaje Aćimović, "da bilo koja stranka, uzmite HDZ, da njihov predstavnik u bilo kom tijelu, parlamentu, skupštini, određuje predsjedniku i Predsjedništvu koga će imenovati na koju poziciju, a da druga stranka to podržava i da staje iza toga".
"To je nevjerovatno. To je jedan presedan koji se trenutno dešava u Bosni i Hercegovini, koji je ekstremno, ekstremno opasan. To je možda ključ svega, zanemarujući ostalo i to da je ovo udar na DNS, drugi ove godine, ali mislim da je ovo ona ključna stvar, koja je vrlo, vrlo opasna, i za Bosnu i Hercegovinu, i za demokratiju, i za parlamentarni partijski sistem", naglašava Aćimović.
Šta otkriva ovaj slučaj u odnosima Pavića i Dodika?
Urednik portala BUKA Aleksandar Trifunović smatra da je neizvjestan nastavak koalicije između SNSD-a i DNS-a koji su u vlasti zajedno 20 godina, ali i da je jasno kako Marko Pavić više ne treba Miloradu Dodiku.
"Činjenica je da ti odnosi godinama idu u lošem pravcu i da su kulminirali raskolom u interesima oko kandidata za ministra. Tu nema ideoloških razloga zbog čega je došlo do raskola između Pavića i nekih članova, radi se o interesima", ocjenjuje Trifunović.
"Nakon svih poniženja kojim je predsjednika stranke Pavića izložio Dodik"komentariše Trifunović, "on nikada nije rekao da će raskinuti koaliciju".
"Naprotiv, koristi neke izjave iz kojih nije jasno jesu li oni koalicija ili nisu. Pavić se nešto stalno ljudi i o ponaša se kao neka uvrijeđena persona, ali nikako nije jasan u svojim stavovima. Mislim da se Paviću i DNS- u dešava ono što su zaslužili i da ta partija neće imati ubuduće velikog uticaja, i neće odlučivati s kim se ide u koalicije i ko će biti na najznačajnijim funkcijama", smatra Trifunović.
Mlađen Božović, kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice prošao je provjeru Centralne izborne komisije BiH. Ostaje još da svoj posao obavi Agencija za istrage i zaštitu (SIPA), koja prema zakonu takođe provjerava sve kandidate za ministre u Vijeću ministara BiH. Konačnu riječ o svim ministrima, pa tako i o Božoviću, daće poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Facebook Forum