Francuski nacionalni štrajk, koji je počeo 4. decembra u 22 sata, mogao bi biti jedan od najvećih u posljednjih nekoliko decenija jer uključuje gotovo sve sindikate javnog sektora koji protestuju zbog planova predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) o reformi penzionog sistema, pišu svjetski mediji ukazujući kako bi opšti štrajk u mnogobrojnim francuskim gradovima mogao uticati na milione ljudi ali i na kompanije koje u predbožićnoj sezoni očekuju zaradu.
Protest koji je ugasio Francusku?
Francuski željeznički operater SNCF i pariški metro kažu da će štrajkovi širom zemlje zalediti većinu usluga, ističe agencija Asošijejted pres (Associated Press) ukazujući kako će to uticati na milione ljudi u Francuskoj ali i šire.
Iz SNCF-a su najavili zaustavljanje devet od 10 brzih vozova, a polovica Eurostarovih usluga koje povezuju Francusku i Britaniju je otkazana. Zbog štrajkova protiv planova vlade o reformi državnog penzionog sistema najavljeni su poremećaji u saobraćanju vozova i u pariškoj regiji.
Većina metro linija u glavnom gradu u četvrtak su zatvorene, odnosno ograničene na samo dvije automatizovane linije i uz smanjenu uslugu na tri druge linije.
Francuska se u četvrtak praktično gasi, kada s radom prestaju kontrolori vazdušnog saobraćaja i zemaljsko osoblje na aerodromima, zaposleni u javnom prevozu u pariskom metrou i željezničkoj kompaniji SNCF, nastavnici, studenti, policija, zaposleni u elektrodistribucijskoj kompaniji EDF, komunalni radnici i advokati, ocjenjuje Ajriš tajms (The Irish Times).
Eir Frans (Air France) je saopštio da će otkazati 30 odsto domaćih letova i 15 odsto letova srednjih linija. Međunarodni saobraćaj također će biti ozbiljno ugrožen, s tim da će samo jedan od dva Eurostar voza saobraćati između Velike Britanije i kontinenta. Željeznički saobraćaj se neće odvijati između Francuske i Njemačke, Italije i Španije.
Radnici pariškog javnog gradskog prevoza kažu da će njihov štrajk biti "neograničen". Također, dodaje irski list, četrdeset odsto francuskih osnovnih škola zatvara se u četvrtak, kada će 60 odsto profesora prestati s radom. Protestima zbog pokušaja Makrona da reformiše penzioni sistem pridružit će se i opozicione stranke i pokret 'Žuti prsluci'.
Prema zakonu koji je donio bivši predsjednik Nikolas Sarkozi (Nicolas Sarkozy), u danima štrajka radnici u javnom sektoru moraju pružati "minimalnu uslugu". No, ukazuje Ajriš tajms, postotak štrajkača toliko je visok da će pravilo vjerovatno propasti.
Pariška policija rekla je vlasnicima prodavnica, kafića i restorana na sjeveru i istoku Pariza, da se u četvrtak zatvore i uklone "sav namještaj ili opremu koja bi mogla poslužiti kao projektil ili oružje". Upute su temeljene na "vrlo napetom društvenom protestu", koji bi mogao dovesti do "nasilja i vandalizma".
U Francuskoj se ulični protesti i štrajkovi ritualno ponavljaju, ali pokret koji je započeo u srijedu u 22 sata je drugačiji, jer se radnici prvi put bore protiv dvosmislenih planova a ne zbog pisanog prijedloga zakona.
Makron je obećao da će 42 različita penzijska režima pretvoriti u univerzalni sistem u kojem bi svim zaposlenim dao jednake beneficije. Obećava da će biti fer, ali nije rekao na koje će starosne grupe reforme uticati ili kada će stupiti na snagu. Nesigurnost je stvorila raširenu anksioznost i, prema anketama, dvije trećine Francuza protivi se reformi koju ne razumiju.
"Dan mrtve pravde"
Čak i za zemlju koja je poznata po štrajkovima, protestne šetnje u četvrtak mogle bi prerasti u najveći štrajk kakav Francuska nije vidjela godinama, ukazuje magazin Forbs (Forbes) ističući izjavu jednog advokata koji je 5. decembar, dan protestne šetnje, nazvao "danom mrtve pravde".
List podsjeća da Makron želi usmjeriti postojeći penzioni sistem - koji se sastoji od 42 odvojena režima - u jedan operativni sistem čime bi se uveo "bodovni sistem" odlaska u penziju i koji prijeti trenutnom ranom penzionisanju mnogih radnika u javnim službama. Ono što je važnije za štrajkače je činjenica da bi reforme uticale na to koliko novca će dobiti kada se penzionišu.
Trenutno se penzije radnika u javnom sektoru obračunavaju prema plati koju su ostvarili u posljednjih šest mjeseci radnog vijeka - koja je uglavnom najveća za većinu ljudi - a procjenjuju se i na osnovu 25 najboljih godina njihovog radnog vijeka. Novi sistem podrazumijeva obračun za svaku godinu, što znači da će ljudi koji su godinama radili za niže plate ili u određenom periodu bili nezaposleni, imati nižu penziju.
Francuski radnici bore se protiv vladinih penzionih reformi od 1995. kada je Žak Širak (Jacques Chirac) pokušao promijeniti sistem; predložena reforma u to vrijeme izvela je ljude na ulice na način koji nije viđen od proljeća 1968.
Nakon nekoliko sedmica protesta protiv vlasti koja je prijetila povećanjem starosne dobi za odlazak u penziju, plan je odbačen. Novi planovi za reformu penzionog sistema su, naglašava Forbs, mnogo strožiji.
Forbs također podsjeća da je 13. septembra održan prvi manji štrajk, nazvan "Crni petak" koji je blokirao pariške ulice. Ovaj decembarski štrajk bi, međutim, mogao biti puno veći jer uključuje sve članove sindikata u glavnim sektorima koji čine javni život. Drugo, pet velikih sindikata u Pariskoj prometnoj mreži (RATP) pozvali su na "neograničene štrajkove", koji bi prema upozorenjima mogli potrajati do Božića.
Francuzi su navikli da se bore za sebe, zaključuje Forbs navodeći studiju Evropskog sindikalnog instituta koja je utvrdila da je između 2010. i 2017. na 1.000 zaposlenih održano 125 dana štrajka, u poređenju s 20 u Ujedinjenom Kraljevstvu, 17 u Njemačkoj i tri u Švedskoj.
Kontroverzne penzione reforme
Štrajk će prema najavama iz sindikata trajati sve dok Makron ne odustane od obećanja za "univerzalni" penzioni sistem koji bi osim na javni, mogao uticati i na privatni sektor, ističe televizijski kanal Frans 24 (France 24).
Iz sindikata tvrde da bi izmjene penzionog sistema efektivno tražile da milioni radnika iz privatnog sektora rade iznad zakonske granice za odlazak u penziju - od 62 godine - ako žele primati punu penziju koja im je obećana.
"Okrutna provokacija pokušava reći da će ova reforma uticati samo na posebne šeme. To je sramotna laž", rekao je Filip Martinez (Philippe Martinez) iz francuskog Saveza sindigata (CGT) ističući kako je svima jasno da će reforme uticati kako na javni tako i na privatni sektor.
Francuski premijer Eduar Filip (Édouard Philippe) priznao je da će francuski radnici postepeno raditi duže, ali da konkretni detalji reformi neće biti objavljeni prije sredine decembra.
Okupljanja radnika i zastoji u radu planirani su u četvrtak u desecima gradova širom Francuske i, prema procjenama, izazvat će milionske štete kompanijama, naglašava Frans 24.
Zvaničnici su već naložili da se pariške kompanije koje se nalaze na rutama protestne šetnje zatvore u četvrtak, nakon čega je izražena bojazan da će otvoreni štrajk dovesti do velikih gubitaka za preduzeća, naročito jer je vrijeme velike potrošnje.
"Procjenjujemo da za jedan dan opštih štrajkova zemlja gubi 400 miliona eura prihoda, što uključuje gotovo 200 miliona eura za regiju Pariza", rekao je Fransoa Aslen (François Asselin), predsjednik udruženja CPME za mala i srednja preduzeća. A ako se štrajk nastavi, upozorio je, "to može iskreno biti poprilično štetno, posebno kad dođe Božić".
Francuska zima nezadovoljstva
Francuska se priprema za zimu nezadovoljstva dok su željeznički radnici širom zemlje pripremali štrajk pobune protiv reformi francuskog velikodušnog penzionog aranžmana od kojih Makron očito ne odustaje, ocjenjuje londonski Tajms (The Times).
Opšti štrajk izazvan je Makronovim potezima baziranim na obećanju koje je dao 2017. - kada je izabran - o jedinstvenom penzionom sistemu koji bi svim radnicima dao ista prava. Čini se, ocjenjuje Tajms, da je Makron odlučan da se drži svojih planova - bar za sada.
Premijer Eduar Filip insistirao je da vlada neće napustiti svoj glavni cilj ukidanja "posebnih režima", jer "sistem korporativističke solidarnosti više nije pogodan za ove dana i godine, i stvorio je nepravde". Tajms podsjeća da je francuska potrošnja na javne penzije, sa 14 odsto ekonomske proizvodnje, jedna je od najviših u svijetu.
Kako je veći broj radnika iz drugih sektora zaprijetio da će se pridružiti štrajku, čini se da je vlada spremna dati prednost vremenu. Filip je rekao da je spreman na kompromis između "neposredne i brutalne tranzicije" koja će reformu učiniti primjenjivom na ljude rođene nakon 1963. i klauzulom "djeda" što će značiti da utiču samo na one koji uđu na tržište rada od 2025.
Izgleda da takvi ustupci neće smiriti željezničke sindikate, koji su spremni da koriste svoje višedecenijske industrijske mišiće kako bi zadržali teško stečene privilegije, zaključuje londonski list i dodaje da je jedan od željezničkih sindikata, Sud-Rail, zaprijetio "crnim decembrom", rekavši da bi štrajk mogao potrajati do Božića.