Rezultati prvog PISA istraživanja u BiH objavljeni su danas, čime je Bosna i Hercegovina prvi puta nakon 25 godina dobila realne, međunarodno mjerljive pokazatelje koliko je kvalitetno obrazovanje, te kakvim znanjem, vještinama i kompetencijama raspolažu učenici iz BiH, prenosi Fena.
BiH je među 79 država svijeta koje su učestvovale u sedmom ciklusu PISA istraživanja 2018. godine, a rezultati, pored ostalog, pokazuju da svaki drugi 15-ogodišnjak ne može da funkcioniše niti u školskom sistemu, niti u privatnom životu ili u nastavku školovanja.
U BiH je rađeno na uzorku od 6.480 učenika, u 213 osnovnih i srednjih škola u kojima je testirano 46 petnaestogodišnjaka, a u fokusu je bila čitalačka pismenost. Rezultati pokazuju da minimalni nivo funkcionalne pismenosti ne dostiže 58 posto učenika u matematici, 54 u čitanju i 57 u prirodnim naukama.
Direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO) Maja Stojkić je kazala da PISA nije elitizam, niti natjecanje među državama, već način da se poboljšaju trendovi obrazovanja, da se urade mehanizmi koji će rezultirati funkcionalnim znanjem.
„Najvažnije je da ćemo nakon 25 godina prestati tražiti krivce, nego se usmjeriti na poboljšanje obrazovanja. Glavna preporuka PISA je razvoj čitalačke pismenost – to je majka svih ostalih pismenosti, a u BiH je moramo žurno potaći, što prije implementirati zajedničku jezgru nastavnih planova i programa“, kazala je u direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO) Maja Stojkić.
Na osnovu rezultata, kazala je ona, mogu se osigurati pozitivni pomaci u međunarodnim istraživanjima, jačati nastavničke kompetencije i jačati sisteme ocjenjivanja na način da se mogu jasno mjeriti ishodi učenja.
„Za OECD-ovim [Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj] prosjekom naša djeca zaostaju neke tri godine. Čitalačka, funkcionalna pismenost, ne znači zna li neko pročitati ili potpisati, već predstavlja proces razumijevanja i analize i tu je istraživanje pokazalo da više od 50 posto učenika nema osnovnu funkcionalnu pismenost“, naglasila je Stojkić..
PISA državni koordinator Žaneta Džumhur kaže da, iako je situacija poprilično loša, ima mjesta intervencijama, jer ako se ne poduzmu novi koraci i preporuke koje je PISA predložila vlastima, može se očekivati da će se trend biti nastavljen.
„To je dugoročni proces, ali do 2030. godine će se posebno raditi. To podrazumijeva intervencije na svim nivoima obrazovanja. Najvažniji indikator uspješnosti obrazovnog sistema je nastavnik“, kazala je Džumhur.
Dodala je da ima izuzetno dobrih nastavnika, ali ti nastavnici nemaju dovoljno prostora i treba im dati autonomiju, ali autonomija se nastavnicima može dati kada su oni zaista potpuno kompetentni.
Prije zvaničnog objavljivanja rezultata PISA održan je sastanak s nadležnim ministrima obrazovanja u BiH koji su dobili informaciju o rezultatima i svi su iskazali volju i spremnost za nastavak procesa koji su pred BiH.
Podršku PISA rezultatima dao je i ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović koji je pored ostalog rekao da inkluzivni i konkurentni sistemi obrazovanja i obuke danas predstavljaju jedan od najvažnijih faktora globalno uspješnih ekonomija i društava.
„Ovi rezultati koje smo čuli predstavljaju novi početak, konkretni su i na osnovu njih mogu se utvrditi reforme obrazovanja koje se provode u BiH i mogu se preusmjeriti kako bi se povećao učinak i održivost reformskih mjera i aktivnosti“, poručio je Osmanović, te dodao da je dijagnoza postavljena, s njom je predložena i terapija a na nama je i da je primijenimo.
