Dok migranti u kampu "Vučjak" kod Bihaća najavljuju odbijanje hrane, jer su uslovi u tom privremenom kampu pogoršani zbog snijega, visoka povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović izjavila je, posjetivši ovo mjesto, kako se kamp mora zatvoriti danas ili sutra, jer će u suprotnom "ljudi ovdje početi da umiru".
"Ovo je sramota za BiH, sramim se kao Bosanka zbog situacije na 'Vučjaku'", ocijenila je Mijatović, koja je posjetu Bosni i Hercegovini 3. decembra počela obilaskom ovog kampa za izbjeglice i migrante, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Ona je najavila razgovore sa predstavnicima vlasti u Unsko-sanskom kantonu, na čijem se području kamp nalazi, te bh. vlasti u Sarajevu krajem sedmice. Ranije je saopšteno da će Mijatović obići i druge migrantske kampove u BiH, te 6. decembra u Sarajevu održati konferenciju za medije.
'Ovo nije kamp za ljude'
Istovremeno, oko 600 migranata u "Vučjaku" kažu da je tamo nemoguće boraviti zbog prvog snijega koji je jutros pao.
Kamran iz Pakistana kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je noć bila izuzetno teška zbog niskih temperatura i snijega.
"Želimo u neki centar jer ovo nije kamp za ljude. Nismo kriminalci, ubice, ni teroristi. Zbog čega smo osuđeni na ovo? Mnogo puta sam davao intervjue i pričao mnogim medijima kako je ovdje, ali ništa se nije promijenilo. Želimo dalje. Ovo je nemoguće", rekao je Kamran.
VIDEO: Migranti u 'Vučjaku' na mokrom, u snijegu i hladnoći
Dio migranata je tokom noći napustio kamp i spustio se u Bihać.
"Imamo prvi bunt migranata u 'Vučjaku'. Apelovali smo i tražili da se izmjeste, međutim, ništa se nije desilo. Šta će danas biti - teško je reći", izjavio je novinarki Radija Slobodna Evropa (RSE) u 'Vučjaku' sekretar Crvenog krsta Grada Bihaća, Selam Midžić.
Mektić: U toku adaptacija kasarne Blažuj
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić izjavio je novinarima u utorak u Sarajevu kako je počelo osposobljavanje kasarne Blažuj u koju bi u što skorije vrijeme trebali biti prebačeni migranti iz "Vučjaka".
"Dobio sam odluku Vlade Federacije BiH da nam se to dodjeljuje. Jučer (2. decembar) sam s predstavnicima Vlade Federacije BiH potpisao ugovor o tome. Dao sam nalog da se počne adaptacija kasarne i da u najskorijem vremenu počnemo prebacivati migrante iz 'Vučjaka' tamo", kazao je Mektić.
Mektić je takođe dodao kako je u proteklim mjesecima izgubljeno mnogo vremena jer ni jedna lokalna zajednica nije htjela prihvatiti da se na njihovom teritoriju osposobi kamp za prihvat migranata.
"Izgubili smo vrijeme tumarajući, moleći, ubjeđujući nekoga da se smiluje i da se uspostavi migrantski centar", dodao je Mektić.
Na novinarsko pitanje da li očekuje da će se izvršiti pritisak na neke lokalne zajednice da ipak prihvate migrante, Mektić je odgovorio:
"Čak je i Vlada Kantona Sarajevo donijela odluku da se i tom teritoriju ne dozvoli migrantski centar, međutim imao sam niz razgovora na tom nivou s određenim ljudima i mislim da smo u dobrom dijelu amortizovali taj problem. Obavezali smo se da ćemo na raspolaganje staviti sve svoje kapacitete da ti migranti neće ometati lokalno stanovništvo i da neće biti prijetnja za normalno odvijanje života."
U utorak je bila odgođena redovna sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj su trebali biti razmatrani materijali Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine koji se odnose na stanje u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini u vezi sa povećanim prilivom migranata u Bosni i Hercegovini. Dan ranije, održana je telefonska sjednica Vijeća ministara na kojoj ova točka dnevnog reda nije razmatrana.
Smanjen dolazak migranata
Inače, priliv izbjeglica i migranata na područje Unsko-sanskog kantona smanjen je posljednjih dana, rekle su za Radio Slobodna Evropa (RSE) vlasti ovog kantona u koji se slivaju gotovo svi migranti koji dođu u BiH i pokušavaju dalje preko Hrvatske ući u Evropsku uniju.
Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić za RSE kaže da se broj migranata smanjuje, dolaskom hladnijih dana, te da je sigurnosna situacija za sada je stabilna.
"Statistički pokazatelji govore da do 50 migranata dnevno dolazi na naš kanton. U ranijem periodu taj broj je bio puno veći i imali smo priliv od 150 do 200 migranata dnevno", ističe Kljaić.
Prema njegovim procjenama na području Unsko-sanskog kantona trenutno boravi oko 5.000 izbjeglica, migranta i tražilaca azila.
Kroz prihvatni kamp "Vučjak" u proteklih pola godine prošlo je preko 15.000 izbjeglica i migranata. O njihovim potrebama još uvijek brigu vode jedino volonteri bihaćkog i Kantonalnog Crvenog krsta, koji svakodnevno pripremaju i dostavljaju im po dva dnevna obroka, ali i dijele toplu odjeću i obuću, te higijenske i druge potrepštine.
Prihvatni kamp "Vučjak" formiran je prije pola godine kao privremeni, zbog popunjenosti smještajnih kapaciteta postojećih prihvatnih centara, te do kako je bilo predviđeno, formiranja zajedničkog prihvatnog centra za sve izbjeglice i migrante koji borave na području Unsko sanskog kantona. To se do danas nije desilo.
Iako je zatvaranje kampa zatražila Evropska unija, u Gradskoj upravi Bihaća ostaju pri svom stavu da nema zatvaranja kampa "Vučjak" dok se ne pronađe adekvatna lokacija van USK, gdje će migranti biti izmješteni.
PIC o migrantskoj krizi 5. decembra
Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić za RSE je najavio kako će 5. decembra u Sarajevu zemlje članice Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH razmatrati pitanje migrantske krize u Bosni i Hercegovini, a posebno u USK.
"Imamo obećanje da će doći do otvaranja prihvatnih centara, kako u Federaciji, tako i na području Republike Srpske, kao i da bi se ovo pitanje kroz formiranje državne vlasti konačno trebalo riješiti na jedan adekvatan način. Vidjećemo 5. decembra kakva su rješenja članica PIC-a", rekao je Kljaić za RSE.
PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju podršku mirovnom procesu – obezbjeđujući finansijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili direktno sprovodeći operacije u Bosni i Hercegovini. U PIC je uključen jedan broj posmatrača koji se mijenja.
Odluke u ime PIC-a donosi Upravni odbor, kao izvršno tijelo, pod predsjedavanjem visokog predstavnika, čine ga Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, te Predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC), koju predstavlja Turska.