U trenutku kada alarmantni slučajevi skreću pažnju na nasilje u porodici u Rusiji, aktivisti se - ponovo - zalažu za zakon koji bi to kriminalizovao. Konzervativci se tome protive, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Rusija je jedina zemlja u Vijeću Evrope koja nema odredbu krivičnog zakona o nasilju u porodici. Od 47 zemalja članica, jedino Rusija i Azerbejdžan nisu uspjele potpisati Istanbulsku konvenciju iz 2011. o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Prijedlozi zakona o nasilju u porodici našli su se pred Državnom dumom (donji dom ruskog parlamenta) više od 40 puta u protekloj deceniji, ali nijedan nije prošao ni prvo čitanje.
U svakom slučaju, napori su naišli na snažni otpor konzervativnih organizacija i samoprozvanih čuvara takozvanih tradicionalnih vrijednosti. Ta se istorija sada ponavlja dok aktivisti i njihovi saveznici u Dumi pripremaju još jedan nacrt prijedloga zakona kako bi se riješio dugotrajni problem.
"Već nekoliko puta pokušavaju da nam utrpaju ovaj zakon", rekla je Olga Letkova, aktivistkinja Asocijacije roditeljskih odbora i društava (ARKS), koja je organizovala demonstracije protiv nacrta zakona. "Zadnji put kad smo se borili protiv njih 2016. godine - tada su stručnjaci, javnost i Ruska pravoslavna crkva izašle protiv toga. Nadamo se da ćemo ovaj put ponovo uspjeti da uzvratimo napad."
U 2016. godini, u član ruskog krivičnog zakona dodan je paragraf o "porodičnom nasilju" - ali je uklonjen šest mjeseci kasnije. Prema izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku iz 2017., prvostepeni postupak za porodično nasilje koje nije uzrokovalo trajnu povredu nalaže novčanu kaznu od 5.000 do 30.000 rubalja (70 do 430 eura), dok se za prekršaj ponovljen u roku od jedne godine izriče novčana kazna do 40.000 rubalja ili kazna zatvora u trajanju najviše do tri mjeseca.
Istovremeno, Amnesti internešenal (Amnesty International) nazvao je dekriminalizaciju "bolesnim pokušajem da se banalizuje nasilje u porodici" u Rusiji.
Oksana Puškina, članica Dume iz vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i zamjenica predsjednika Odbora za porodice, žene i djecu koja je učestvovala u kreiranju najnovijeg prijedloga zakona, žalila se organima za provođenje zakona da su ona i njeni saradnici bili meta prijetnji na društvenim mrežama.
Puškina je također tvrdila da je protiv prijedloga zakona pokrenuta "dobro organizovana i finansirana kampanja", koju je poredila s nasilnom kampanjom vođenom 2017. godine protiv filma Matilda, za koji su konzervativci rekli da je omalovažavao prestolonasljednika Nikolu - kasnije cara Nikolu II - detaljno opisujući njegovu aferu s balerinom, napola Poljakinjom.
'Rodna ideologija'
U oktobru je više od 180 organizacija koje se zalažu za "tradicionalne vrijednosti" i njihovih regionalnih ogranaka potpisalo otvoreno pismo osuđujući predloženi nacrt zakona kao navodni proizvod "rodne ideologije" i "instrumenta za fundamentalno i prisilno mijenjanje temelja ruskog društva, te uništavanje naše tradicionalne porodice i moralnih vrijednosti".
"U mnogim zemljama u kojima postoji takav zakon dozvoljeni su istospolni brakovi i gej parade", rekao je Andrej Kormukin, vođa ruskog pravoslavnog javnog pokreta pod nazivom 'Sorok Sorokov' (četrdeset puta četrdeset), nazvanog po legendarnom broju crkava u Moskvi prije revolucije 1917. godine.
"Zašto bi naša konzervativno tradicionalna zemlja - koja, prema našem lideru, ima svoju jedinstvenu kulturu - usvojila strane vrijednosti?"
Kormukin, koji se bori protiv prijedloga zakona, dodao je da sam izraz "porodično nasilje" baca ljagu na sliku porodice, "najsigurnijeg i najmirnijeg prostora unutar našeg društva".
Ali vladine, nepotpune informacije nude kontraargumente Kormukinovoj karakterizaciji ruske porodice. U 2012. godini, državna agencija za statistiku Roskomstat i Ministarstvo zdravlja objavili su studiju u kojoj su utvrdili da je najmanje 20 odsto žena u Rusiji doživjelo fizičko nasilje koje su počinili supružnik ili partner. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2008. godine procijenilo da je do 40 odsto svih teških zločina povezanih s nasiljem u Rusiji počinjeno unutar porodice.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2016. godine prijavilo da su u porodici počinjena 64.421 krivično djelo nasilja, od čega 29.465 protiv supružnika ili partnera. U velikoj većini slučajeva, žrtva je bila žena.
Neprijavljeno zlostavljanje
Aktivisti dodaju da su stvarne brojke o nasilju u porodici vjerovatno mnogo veće jer se takvi zločini znatno manje prijavljuju - a kada se prijave, policija često odbija podnijeti žalbu.
Problem porodičnog nasilja pojavio se u ruskim medijima u nekoliko zapanjujućih slučajeva posljednjih mjeseci. U Sankt Peterburgu je istaknuti istoričar priznao da je ubio svoju djevojku – njegovu bivšu studenticu - i raskomadao njeno tijelo.
U Moskvi se tri sestre tinejdžerke trenutno suočavaju s optužbama za ubistvo s predumišljajem jer su, kako se navodi u optužnici, u julu 2018. ubile svog oca za kojeg tvrde da ih je godinama fizički i seksualno zlostavljao i ponižavao.
U julu je, muškarac u moskovskom predgrađu Ramenskoje ubio partnerku Nataliju Basovu tako što ju je 20 puta izbo nožem na igralištu, pored grupe djece među kojima je bila i njena petogodišnja kćerka. Navodno je optuženi muškarac počinio samoubistvo dok je bio iza rešetaka, u istražnom zatvoru.
U Moskvi je 27-godišnji Dmitrij Gračov osuđen na 14 godina zatvora u novembru 2018. godine, nakon što je proglašen krivim za otmicu supruge, koju je odveo u šumu izvan glavnog grada gdje joj je sjekirom odsjekao obje ruke. Također mu je naređeno da svojoj bivšoj supruzi plati 30.000 rubalja (430 eura) kao nadoknau za nanošenje "moralne štete".
Protivnici predloženog zakona organizovali su se na web stranici nazvanoj CitizenGo, gdje je više od 18.000 ljudi na internetu potpisalo peticiju protiv zakona, rekavši da se on "temelji na radikalnoj ideologiji feminizma".
Web stranica - koja također sadrži materijal koji se protivi abortusu, vakcinaciji i pravima za seksualne manjine - dio je mreže sličnih web stranica širom Evropske unije i Sjedinjenih Država porijeklom iz Španije.
Rusku platformu finansijski podržava Konstantin Malofejev, takozvani pravoslavni oligarh koji je ujedno i osnivač nacionalističko monarhističkog onlajn TV kanala Tsargrad.
Malofejev je također aktivno radio širom bivšeg Sovjetskog Saveza sa Svjetskim kongresom porodica (WCF), američkom organizacijom koja se na internacionalnom nivou zalaže protiv istospolnih brakova, pornografije i abortusa. Južnjački pravni centar za siromašne (Southern Poverty Law Center) je 2014. godine dodao WCF i nekoliko drugih sličnih grupa u Sjedinjenim Državama na svoju listu "antigej grupa koje promovišu mržnju".
Konzervativci prigovaraju da prijedlog zakona uključuje nekoliko oblika nasilja u porodici - fizičko, psihološko, ekonomsko i seksualno.
"Pod 'ekonomskim' nasiljem podrazumijevaju se neuspjeh u davanju novca ili stvari", rekla je Letkova. "Na primjer, oduzimanje uređaja djetetu ili ne dozvoljavanje da se uključi na internet. Da i ne spominjemo tjeranje djece da obavljaju kućne poslove što se smatra 'iskorištavanjem'".
Lažne tvrdnje
Pristalice prijedloga zakona kategorički odbacuju takve argumente za koje kažu da su namijenjeni zastrašivanju i obmanjivanju javnosti.
"[Zakon je napisan da spriječi] da neko muči dijete glađu ili da penzioneru oduzima penziju", rekla je Alijona Popova, advokatica i aktivistkinja koja pomaže u izradi nacrta prijedloga zakona. "Ako je vaše dijete nahranjeno, zdravo i uredno obučeno, ali vi odbijate da mu kupite igračku, to nije nasilje."
Advokatica Mari Davtijan dodaje je da protivnici prijedloga zakona šire lažne tvrdnje da zakon uključuju odredbe koje državi omogućuju da porodicama oduzimaju djecu iz lažnih razloga. Naglasila je da zakon ne uključuje nikakve promjene trenutnog porodičnog zakona Rusije.
Letkova također tvrdi da prijedlog zakona institucionalizira "slobodni seks".
"Prema autorima zakona, oženjeni ljudi zadržavaju pravo na seks s bilo kim ako žele i niko nema pravo da se u to miješa ili da ih kritikuje", rekla je ona za Karent tajm (Current Time), medijski projekat na ruskom jeziku koji vodi RSE u saradnji s Glasom Amerike.
"A to uključuje djecu. Ako žele započeti rani i nesmotreni seksualni život, roditelji se nemaju pravo miješati", kazala je Letkova.
Davtijan pak smatra da je Letkova krivo protumačila zakon i da je rekla da "svi seksualnu slobodu shvataju u kontekstu vlastite izopačenosti".
"Seksualna sloboda je pravo svake osobe koja je dostigla punoljetnost da samostalno odluči hoće li imati seks", rekla je ona. "Nije važno da li je riječ o braku ili izvan njega, seksualni odnosi moraju biti sporazumni."
Letkova također tvrdi da aktivisti guraju zakon radi novčane koristi. Navela je da će, ako se usvoji zakon, predstavnici nevladinih organizacija ići "od vrata do vrata" tražeći slučajeve nasilja u porodici i nudeći svoje usluge.
"Te će organizacije forsirati rehabilitaciju, savjetovanje i druge usluge ovim porodicama da riješe probleme koje otkriju", rekla je Letkova. "To je očito vrsta posla, novi raskol koji žele stvoriti i iskoristiti."
Tvrdi konzervativac i nepokolebljivi komentator antizapadne televizije Dmitrij Kiseljov je 17. novembra završio ovonedjeljni pregled vijesti kritikujući one koji tvrde da je nasilje u porodici bitno za rusku kulturu.
"Može li se dogoditi da smo toliko duhovno bespomoćni da opravdavamo nasilje prema onima koji su očito slabiji?" on je rekao. "Mi sami biramo emotivni svijet u kojem želimo živjeti, pa koji je naš izbor?"
Kiseljov je, međutim, prestao podržavati predloženi zakon, rekavši da je stanje "našeg unurašnjeg morala mnogo važnije" od bilo kojeg zakona. Citirao je poglavara Ruske pravoslavne crkve, patrijarha Kirila, rekavši da "vanjski zakoni ne funkcionišu ako nema unutrašnjih zakona".
Odluka Evropskog suda za ljudska prava
Autori prijedloga zakona kažu da su nacrt podnijeli različitim pravnim tijelima unutar Vijeća Federacije i Dume i da su sada u procesu usvajanja njihovih predloženih izmjena. Planiraju da tu mjeru formalno predaju do kraja godine.
"Svi mi - oni koji podržavamo nacrt zakona i oni koji su izašli protiv njega - želimo istu stvar", rekla je za Karent tajm Valerija Dergunova, pravnica i koautorica prijedloga. "Želimo da u kući ne bude nasilja. Želimo da niko ne tuče žene, djecu i starije osobe. Smislimo zajedno mehanizam da bismo to zaista spriječili."
Pritisak na Rusiju da usvoji zakon pojačan je u julu, kada je Evropski sud za ljudska prava (ECHR) donio odluku prema kojoj ruske vlasti ne reaguju na odgovarajući način na optužbe o nasilju u porodici i naložio Moskvi da usvoji zakonske izmjene kako bi se spriječilo kršenje prava.
Međutim, 19. novembra Kommersant i druge ruske medijske kuće izvijestile su da je Ministarstvo pravde odgovorilo ECHR rekavši da je opseg problema porodičnog nasilja u Rusiji "prilično pretjeran" uz tvrdnju da ruski zakoni već "sadrže više od 40 krivičnih i najmanje pet članova zakona o upravnom postupku koji se bave činom nasilja protiv pojedinaca."