U danas objavljenoj presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strasburu, po tužbi Irme Baralija iz Mostara, u predmetu Baralija protiv Bosne i Hercegovine, sud je odlučio da je postojalo kršenje člana 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvecije o ljudskim pravima.
Sud je odlučio da tužena država mora promijeniti relevantno zakonodavstvo najmanje u roku od šest mjeseci nakon što ova presuda postane konačna.
Irma Baralija je 2018. godine podnijela tužbu Evropskom sudu za ljudska prava zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru.
Predmetni slučaj, navodi se u saopštenju Suda, se ticao pravne praznine koja je onemogućila podnositeljici predstavke, lokalnoj političarki koja živi u Mostaru, da glasa i bude birana na lokalnim izborima.
"Imajući u vidu veliki broj potencijalnih podnositelja predstavke i hitnu potrebu da se okonča trenutna situacija, Sud je zaključio da tužena država mora izmijeniti Izborni zakon najkasnije u roku od šest mjeseci od kad ova presuda postane konačna, da bi omogućila održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
Ukoliko tužena država propusti to učiniti, Sud je konstatovao da Ustavni sud ima ovlaštenje da sam uspostavi privremeno rješenje", navodi se u saopštenju Suda.
U novembru 2010. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim određene odredbe Izbornog zakona koje su regulisale lokalne izbore u Mostaru.
Utvrdio je da način na koji su organizovane izborne jedinice i broj gradskih vijećnika iz svake od tih jedinica nisu bili u skladu sa načelom jednakog prava glasa. Dao je relevantnim vlastima šest mjeseci da usklade te odredbe sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Ta odluka, međutim, još uvijek nije izvršena. Ustavni sud je 2012. godine usvojio rješenje o neizvršenju svoje odluke te su, kao posljedica toga, relevantne odredbe Izbornog zakona prestale važiti.
Lokalni izbori u Mostaru stoga nisu mogli biti održani u posljednja dva izborna ciklusa, što između ostalog znači da je trenutni gradonačelnik Mostara u „tehničkom mandatu“ od 2012. godine.
