Maksimalne temperature u najtoplijim ljetnim mjesecima u Ljubljani kroz 30 godina narast će za čak 8 stupnjeva Celzijusa u odnosu na sadašnje, a prosječne godišnje za 3,5 stupnja, što slovensku prijestolnicu čini potencijalno najvećom žrtvom globalnog zatopljenja uzrokovanog stakleničkim plinovima, pokazalo je istraživanje švicarskog instituta Crowther Lab koje je obuhvatilo 520 gradova širom svijeta.
Ljeta će u gradovima, prvenstveno u europskima, biti još toplija, a prosječne temperature do 2050. povećat će se između 3,5 i 4,7 stupnjeva, a četvrtina od 520 gradova doživjet će dramatične promjene klime, upozorio je švicarski institut.
Projekcije promjene klime i vremena u gradovima rađene su na pretpostavci da će se do 2050. temperatura na globalnoj razini povećati u prosjeku za dva stupnja Celzijusa.
Ako je vjerovati ovakvim projekcijama, najveće temperaturne promjene očekuju gradove na sjevernoj polutci, posebno u Europi, čije će se podneblje promijeniti tako drastično kao da su gradovi premješteni 1000 kilometara južnije.
Vrijeme u slovenskoj prijestolnici bilo bi, ako se te dramatične prognoze ostvare, prilično slično onome kakvo je danas u američkom gradu Virginia Beach, jer bi porast temperature u njoj bio najveći.
S porastom od 7,6 stupnja u najtoplijim ljetnim mjesecima, za Ljubljanom ne zaostaje mnogo niti Beč, u kojemu bi vrijeme 2050. moglo podsjećati na ono koje je sada u Skoplju, a dosta bi toplije bilo i u Zagrebu, gdje je projicirano povećanje najvećih ljetnih temperatura 7,3 stupnja. Vrijeme 2050. u Londonu moglo bi biti onakvo kakvo je sada u Barceloni, uz prisutnost velike suše i problema u opskrbi vodom, pokazuje studija.
Ako se nešto radikalno ne poduzme u pogledu smanjenja globalnog zagrijevanja, vrijeme u Moskvi će kroz 30 godina biti sličnom onome kakvo danas ima Sofija, američki Seattle će imati vremenske prilike kakve su danas u San Franciscu, dok će slično vrijeme za 30 godina, zbog povećanja temperaturnog maksimuma, imati Ljubljana i New York.
