Samit Procesa saradnje Jugoistočne Evrope (SEECP) završen je na Jahorini kraj Sarajeva usvajanjem zajedničke Deklaracije u kojoj se, između ostalog, navodi dalja posvećenost inkluzivnoj regionalnoj saradnji i zajedničkim aktivnostima među učesnicama SEECP-a.
"Čvrsto vjerujemo u zajedničku evropsku budućnost. Projekat EU se pokazao kao najuspješniji i efektivan garant mira stabilnosti i prosperiteta u istoriji Kontinenta. Perspektiva članstva u EU se pokazala kao najsnažniji poticaj za ohrabrenje neophodnih reformi, kao i najbolji garant za trajan mir i stabilnost u regiji", navodi se, između ostalog, u Deklaraciji.
Ističe se i da su učesnice u potpunosti opredijeljene da zajedno rade kako bi se efikasno suočile sa svim sigurnosnim prijetnjama u regionu.
"Učesnice naglašavaju neophodnost koordiniranih napora u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorizma, organizovanog kriminala sa fokusom na moderno ropstvo, trgovinu ljudima, prisilnog rada, krijumčarenja oružja i municije, pranja novca i korupcije", dodaje se u usvojenoj Deklaraciji.
Učesnice SEECP-a također smatraju da je jačanje ekonomske saradnje između članica, kao i sa EU, od najvažnije važnosti za ekonomski rast, održivi razvoj i prosperitet građana Jugoistočne Evrope.
"U ovom smislu, učesnice su u potpunosti svjesne hitnosti potrebe za proširenjem povezanosti unutar regiona, kao i regiona i EU", dodaje se.
Dvodnevnim samitom, kojim je okončano jednogodišnje predsjedavanje Bosne i Hercegovine, dominirala je tema nedolaska delegacije Kosova, koja je sljedeća predsjedavajuća država, ali i odnosi Kosova i Srbije, te takse koje je Kosovo uvelo Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Zajednička je ocjena da se o svim otvorenim pitanjima u regionu treba razgovarati, kako bi problem koji postoje u regionu bili prevaziđeni.
Posebna pažnja na samitu posvećena je temi migracija, odnosu Evropske unije prema migracijama i zatvaranju granica, te migrantskoj krizi sa kojom je Bosna i Hercegovina suočena.
Dodik: 'Prihvatiti što i Srbija u odnosima sa Kosovom'
Plenarna sesija šefova delegacija učesnica Samita SEECP počela je uvodnim obraćanjem članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je u uvodnom obraćanju da je Samit prilika da se razmjene pitanja važna za region, naročito ona o evroatlantskim integracijama.
"Naše današnje okupljanje predstavlja potvrdu koliko je važna saradnja u Jugoistočnoj Evropi. Mnogi će ocijeniti da stanje u Istočnoj Evropi nije kako smo željeli. I ja bih se uglavnom složio sa takvom ocjenom. Prije 23 godine ovaj proces je osnovan da bude forum na kojem ćemo rješavati probleme. Učinimo to danas i ovdje, da neke stvari pokrenemo. Iskoristimo ovu inicijativu za dobrobit svih u regionu", rekao je Dodik.
Dodao je kako okupljanje kroz inicijativu SEECP predstavlja još jednu potvrdu da saradnja u Jugoistočnoj Evropi nije samo diplomatska fraza, nego aktivnost. Ocijenio je kako se danas "vode razgovori o racionalizaciji regionalnih inicijativa" i da to ima smisla, ali da se mijenjaju okolnosti.
"Ipak nisam siguran da bi ovaj proces trebalo racionalizovati, odnosno ugasiti. Iskoristimo je za dobrobit naših zemalja i regiona u cjelini i podršku koju pruža EU. Zemlje Jugoistočne Evrope ili su članice EU ili su orijentisane prema članstvu. Ne želim da se miješam u bilo čije bilateralne probleme, iako mislim da možemo razgovarati o svemu. Nije uredu da danas kurtoazno razmjenjujemo pozdrave i fraze, a onda se raziđemo", poručio je Dodik.
Milorad Dodik je istakao kako u Bosni i Hercegovini već devet mjeseci nije formirana vlast, te predložio da se u okviru regionalnog procesa formira nekoliko komisija koje bi radile na otvorenim pitanjima.
"Šta je sa spoljnjim problemima u BiH? Često se pominje pitanje granica sa Srbijom i Hrvatskom. Tu imamo zastoj i skoro se ništa ne dešava. Predlažem da donesemo zajedničku izjavu kojom ćemo utvrditi komisije i dalje nastaviti aktuealizirati to pitanje. Predlažem formiranje komisija koje će se baviti svim zajedničkim pitanjima, kao što je pitanje Neumskog zaljeva, te pitanje imovine koja je odlukama iz Hrvatske stavljena u mogućnost nekorištenja iz BiH", kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Kada je riječ o otvorenim pitanjima BiH i Kosova, Dodik je naveo kako jeste problem oko taksi na izvoz roba, te da razumije da Kosovo želi da riješi pitanje putovanja. Dodao je da je očekivao da se ta pitanja rješavaju na regionalnom nivou.
"Ne vidim razloga da BiH ne prihvati ono što je prihvatila Srbija u odnosima sa Kosovom. Međunarodne pravne obaveze se moraju izvršavati dok su na snazi. Inače, nama je žao što delegacija iz Prištine nije sa nama. Zbog propuštene prilike za dalju saradnju na regionalnom planu. Zar nismo u potpunosti ispoštovali aranžman, mislim da nije bilo razloga da otkažu. Mislim da to nije dobar put i da bi trebalo da napuste takvo držanje", dodao je on.
On je govorio i o problemu migracija u Evropi sa posebnim fokusom na migrantsku krizu u BiH i kazao kako je svima u BIH jasno koliko je to veliki problem, no da se treba govoriti o tome kako ga riješiti.
"Da li ćemo hermetički zatvoriti granice između članica i ne članica EU? Imam rezerve prema projekta da evropska granična služba pomogne da se granice između Hrvatske i BiH hermetički zatvore. Nisam ni za to da se Oružane snage BiH razmjeste na granica sa Crnom Gorom i Srbijom, to nije dobra poruka za region. Predlažem da se evropski eksperti sastanu sa predstavnicima resornih ministarstava kako bi dali prijedloge i našli rješenje. Trebalo bi da spriječimo krijumčarenje tih ljudi čije je sudbina veoma teška", zaključio je Dodik i pozvao učesnike sesije da budu otvoreni i iznesu svoje prijedloge, kako bi se došlo do zajedničkih rješenja.
Džaferović: Migrantska kriza pokazala slabosti
Član Predsjedništva Šefik Džaferović podsjetio je da je platfoma SEECP-a utemljena prije 23 godine zbog jačanja stabilnosti i sigurnosti. Naveo je kako je unapređenje odnosa u regionu neophodno, između ostalog, zbog migracijskih tokova, borbe protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, energetske stabilnosti.
"BiH se zalaže za dijalog pri traženju rješenja za rješavanje svih otvorenih pitanja", kazao je on.
Dodao je i da je migrantska kriza pokazala slabosti institucionalnih kapaciteta i regionalne saradnje, te da se mora imati u vidu da migranti u BiH dolaze iz zemalja EU.
"BiH ne može samostalno nositi odgovornost za ovo pitanje. Očekujemo od EU da pruži podršku BiH kako bi se riješilo ovo pitanje. Ono što je posebno važno je suzbiti krijumčaranje ljudi", dodao je Džaferović.
Džaferović je upozorio i na problem odlaska mladih ljudi iz BiH, ali i iz regiona zbog socijalne nesigurnosti.
"Izazovi u oblasti sigurnosti, odlazak mladih, migrantska kriza su izazovi koji se moraju rješavati kroz regionalnu saradnju", vjeruje Džaferović.
Govoreći o, kako je rekao, sve češćoj pojavi da osuđenici za najteže ratne zločine utočište nađu u nekoj od susjednih država, Džaferović je kazao kako je nedopustivo da počinilac takvih zločina može da izbjegne pravdu te da nije svrha dvojnih državljanstava da se izbjegne pravda.
Komšić: Rješavati otvorena pitanja
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je kazao da je namjera ovog procesa stvaranje dobrosusjedskih odnosa u regionu te da je ponosan što je BiH jedna od zemalja osnivača i što drugi put ima priliku da predsjedava procesom. Komšić je podsjetio na nekoliko najvažnijih ciljeva procesa saradnje Jugoistočne Evrope poput intenziviranja multilateralne saradnje u regionu, poboljšanje prevoza, promociji saradnje na humanitarnom i kulturnom polju, borbi protiv kriminala i terorizma.
"Pozivam vas da svi zajedno uložimo dodatne napore i da u korist građana svih naših zemalja radimo na rješavanju otvorenih pitanja. Samo ćemo zajedno lakše i efikasnije suočiti se izazovima koji su pred nama. Trebamo raditi što više, posebno na usaglašavanju naših lokalnih zakonodavstava sa evropskom pravnom stečevinom", rekao je Komšić.
Željko Komšić je pozvao zemlje članice da poštuju presude Međunarodnog tribunala za ratne zločine za genocid, "kako bismo doprinijeli izgradnji povjerenja".
- Ne propustite da pročitate - Iz Brisela poručili: U EU nema mjesta veličanju ratnih zločinaca
Meta i Brnabić o Kosovu
Predsednik Albanije Iljir Meta ipak je stigao na Samit, iako je ranije najavljeno da delegacija Albanije neće doći u bh. prijestolnicu u znak solidarnosti sa Kosovom, te je sa plenarne sesije šefova delegacija pozvao Bosnu i Hercegovinu da prepozna Kosovo kao državu.
Samit se, naime, održava bez prisustva predstavnika Kosova, jer, kako je navedeno u obrazloženju, sve države učesnice nemaju jednak tretman, a poziv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH delegaciji Kosova na čelu s predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem, za njih je, kako su rekli, bio ponižavajući.
“Izražavam žaljenje što je Republika Kosovo, naša buduća predsjedavajuća država, bila primorana da ne učestvuje na ovom samitu. Kako se možemo pretvarati da imamo uspješnu saradnju ako neki od učesnika u ovom Forumu rade sve kako bi isključili ljude, kako države ne bi imale koristi od regionalnih inicijativa, kao što su bezbjednost kultura, edukacija. Obostrano poštivanje je od ključne važnosti za bezbjednost i prosperitet svih nas. I zbog toga, ovo je pravo vrijeme sada da BiH ide dalje u prepoznavanju realnosti - Republika Kosovo je nezavisna i suverena zemlja i treba se prema njoj odnositi s poštovanjem, naročito od strane susjeda”, kazao je Meta.
Premijerka Srbije Ana Brnabić, koja je govorila nakon albanskog predsjednika, navela je da Proces saradnje jugoistočne Evrope "ne prepoznaje Kosovo, kao ni domaćin Samita - BiH". Ona je kazala da je jasan format u kojem Kosovo može da učestvuje na Samitu Procesa za saradnju u Jugoistočnoj Evropi i pozvala albanskog predsjednika Iljira Metu da se uzdrži od provokacija. Brnabić je izrazila žaljenje što predstavnici kosovskih institucija nisu došli na Samit, ali je to kako je navela pokazalo "koliko im je stalo do regionalne saradnje".
Erdoan: Autoput Beograd-Sarajevo strateški važan
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) kazao je na Samitu da vjeruje da će lideri djelovati na vizionarski način i podržati integraciju Balkana u EU.
"Uspjeh saradnje Jugoistočne Evrope nije važan samo za naše zemlje, nego za mir i stabilnost prosperitet cijelog evropskog kontinenta, cijelu Evropu. Ovaj proces u isto vrijeme ostvaruje i kritičan doprinos procesu integracija Balkana sa evroatlantskim institucijama", kazao je Erdoan.
Erdoan je naglasio kako balkanske zemlje treba da razvijaju ekonomsku saradnju, a da je autoput Beograd – Sarajevo u tom pogledu od strateške važnosti.
Redžep Tajip Erdoan smatra kako je vidljivo da je politika proširenja EU blokirana od strane, kako je naveo, "nekih kratkovidnih populističkih krugova".
"Negativni pravci podjele i diskriminacije, koji se šire kontinentom, ne predstavljaju opasnost samo za Evropu, nego i za budućnost i potencijal da regija bude nada za mnoge", dodao je turski predsjednik.
Prvi čovjek Turske je, također, naglasio da je Turska utočište za nekoliko miliona izbjeglica.
"Fokusiraćemo se na pitanje migracija, proširenje resursa, transportnih ruta u regiji i slično. Zemlje EU se ne mogu prihvatiti za prihvat nekoliko desetina hiljada izbjeglica, Turska je utočište za nekoliko miliona izbjeglica. Potrošnja koju je Turska ostvarila za pomoć izbjeglicama premašila je 36 milijardi dolara", objasnio je Erdoan.
Premijer Bugarske Bojko Borisov (Boyko Borissov), govoreći ispred EU, podsjetio je da je on jedini visoki zvaničnik koji je došao na samit iz Unije te da želi da ostane povezan sa regionom.
Prema mišljenju Borisova, svaka zemlja ima interni odnos prema Kosovu te da bi svi trebali sjesti i razgovarati "kako bi rješavali probleme". Borisov smatra da bi zbog carina bilo dobro da su predstavnici Kosova došli na samit.
Borisov je također rekao da ga je ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, "bespotrebno napao" zbog njegovog stava o Kosovu.
"I mi imamo problema sa Turskom, ali se redovno sastajemo. Ako ne možemo da se dogovorimo, hajde da se posvađamo, pa da se onda dogovorimo", poručio je Borisov.
Na plenarnoj sesiji na Jahorini učestvuju još predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predstavnici Hrvatske, Slovenije, Grčke, Moldavije, Rumunije te Vijeća za regionalnu saradnju u Evropske unije.
SEECP osnovan je 1996. kao regionalni forum za zemlje jugoistočne Evrope. Svrha foruma je produbiti saradnju među zemljama učesnicama Procesa, u pogledu očuvanja trajnog mira i stabilnosti, jačanja proevropskih snaga u regionu i omogućavanja približavanja zemalja učesnica evropskim i evroatlantskim integracijama.
Facebook Forum