Rezultati izbora za Europski parlament u Hrvatskoj, slabiji uspjeh jednih i neočekivani uspjeh drugih aktualizirali su pitanje – koga će važnije političke opcije kandidirati na predsjedničkim izborima krajem godine, i tko se sve gura u to društvo.
Jedno je sigurno – ako se Kolinda Grabar Kitarović kandidira za još jedan mandat, biti će ugrožena i s lijeva i s desna. Vjerojatni kandidati su i Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Katarina Peović i drugi.
Aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović trebala je – tvrde mediji – odmah nakon europskih najaviti da će iznova biti HDZ-ova kandidatkinja na predsjedničkim izborima u prosincu. Međutim, HDZ je na europskim izborima ostvario 4 mandata, a ne 5, dakle manje nego što se nadao, a ona je odmah komentirala da birači žele one koji su bliže narodu. Novinar 24sata Boris Rašeta u izjavi za Radio Slobodna Europa kaže da oko HDZ-ovog kandidata na izborima još ništa nije definirano:
"S jedne strane, premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković bi sebi teško dozvolio dva poraza za redom. Ranije je bila ideja da će Plenković bojkotirati Kolindine izbore na način na koji je drugi čovjek HDZ-a Milijan Brkić bojkotirao ove 'njegove' europske. Sada više nisam siguran da HDZ i Plenković mogu tako elegantno pustiti Kolindu niz vodu, jer bi to bila jako loša uvertira za parlamentarne izbore ujesen iduće godine. Tako da će se stvari tu jako, jako komplicirati."
Druga najveća stranka, socijaldemokrati, dobila je na europskim izborima 4, a ne očekivana 3 mandata, i to je ojačalo poziciju aktualnog predsjednika SDP-a Davora Bernardića, koji je izrazito nesklon tome da bivši premijer i njegov prethodnik na čelu SDP-a Zoran Milanović bude kandidat ljevice na predsjedničkim izborima. Novinar portala index.hr Ilko Ćimić za RSE kaže kako je Milanović i kao premijer odgađao donošenje odluka koliko je god mogao, a onda bi donio – loše odluke:
"Tako se ponaša i u ovoj predsjedničkoj predkampanji, u kojoj mi – a vjerojatno ni on sam – nismo sigurni želi li on biti predsjednički kandidat ili ne želi. Sa druge strane, sva 'nesreća' SDP-a krije se u tome da oni već godinama niti imaju pravog kandidata ili kandidatkinju za funkciju predsjednika, niti imaju nekoga tko bi mogao iskočiti kao čelnik ili čelnica stranke. I tu je sva tragedija najjače oporbene stranke u Hrvatskoj."
Pjevač Miroslav Škoro pojavio se posljednjih tjedana kao ozbiljna opcija kandidata za dio desne političke scene. "Škoro je prijateljski, politički, poslovno, a vjerojatno i idejno vezan sa Matom Radeljićem", kaže Rašeta. Radeljić je – podsjetimo – bivši predsjedničin savjetnik koji je morao otići kada je predsjednica rekla da je pogriješila kada je tvrdila da je „za dom spremni“ stari hrvatski pozdrav, i za tu pogrešku okrivila - Radeljića.
"Je li Škoro projekt Mate Radeljića i Velimira Bujanca, ili su možda Radeljić i Bujanec iskorišteni kao medijska odskočna daska za političku ambiciju Miroslava Škore – to mi u ovom trenutku nije sasvim jasno, ali, da se to odvija u tom trokutu – to je sigurno. Škoru gura i 'Hrvatski list' iz Zadra kojeg uređuje Ivica Marijačić, i on svakako predstavlja osvetu desnice Kolindi Grabar Kitarović za njenu idejnu 'izdaju' i priklanjanje bezuvjetno liberalnom Plenkoviću", smatra Rašeta.
Velimir Bujanec je urednik i voditelj desničarskih emisija na lokalnim televizijama i Radeljićev kum.
Rašeta uspjeh donedavnog suca Mislava Kolakušića, koji također ima predsjedničke ambicije, vidi u želji građana za novim licima i želji da - birajući na izborima neku antisistemsku opciju - metaforički opale šamar vladajućim elitama:
"Mislim da ima izvrsnu strategiju kada se radi o tehničkom aspektu skupljanja glasova i da će njegove dionice do predsjedničkih izbora sigurno rasti."
Izvanparlamentarna lijeva Radnička fronta najavila je kandidaturu Katarine Peović još u prosincu, pa je ona – formalno govoreći – i otvorila ovu pretkampanju. Ilko Ćimić misli o njoj kao dobroj kandidatkinji, ali kaže da uspjeh na izborima ovisi o tome je li kandidat prepoznao bilo svojih birača. Po Kolakušićevom uspjehu na europskim izborima vidi se da je inzistiranje na korupciji dobitna kombinacija, pa Ćimić njoj, ali i drugim kandidatima predlaže da svoju kampanju usmjere baš na tu temu.
Dodajmo i da su konzervativku Ružu Tomašić, koja je na europskim izborima izabrana sa najviše preferencijalnih glasova, pitali - planira li ići na predsjedničke izbore.
„Ne daj bože. Zamislite da moj suprug bude first lady. Nema šanse, on to ne bi prihvatio,“ odgovorila je.
