Gdje su završile pare iz Abu Dabi fonda?

Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore ovih dana ispituje da li je bilo nezakonitih radnji prilikom dodjele i realizacije 50 miliona američkih dolara (USD) kredita koje je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore prije četiri godine dobilo iz Abu Dabi fonda za razvoj - za podsticaj razvoja poljoprivrede na sjeveru Crne Gore.

Istraga je pokrenuta u vezi sa podjelom dijela tog novca u iznosu od 23 miliona dolara, koje je Ministarstvo poljoprivrede do sada dodijelilo za devet crnogorskih firmi. Sumnja se da su neke od njih, suprotno ugovoru, novac iz povoljnih kredita za koje garantuje država iskoristili za neke druge namjene.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva su saopštili da prikupljaju sve potrebne informacije i dokumentaciju u vezi sa pomenutim kreditom kako bi utvrdili da li je u tom slučaju bilo nezakonitih radnji. Dodaju da će, ukoliko utvrde postojanje nekog krivičnog djela, preduzeti dalje radnje protiv počinilaca.

Odluka tužilaštva da ispita taj slučaj uslijedila je nakon završetka istraživačkog TV serijala Mehanizam, čiji novinarski tim je preko godinu i po istraživao taj slučaj i uspio da dođe do podataka i informacija koje ukazuju na sumnju u zakonitost cijelog posla u vezi sa kreditom čija je ukupna vrijednost 50 miliona dolara. Inače, emisiju Mehanizam finansijski je podržala Ambasada SAD u Podgorici.

Kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe urednik serijala Mirko Bošković, oni su, na osnovu dokumentacije do koje su došli i pored zatvorenosti nadležnih institucija, utvrdili da je dosadašnji efekat kreditiranja daleko od onoga što je država obećavala.

"Nije podijeljen čitav iznos. Podijeljeno je 23 miliona za devet kompanija. Mi smo u istraživanju otkrili da su četiri projekta veoma problematična dok su u preostalih pet projekata investicije ili realizovane do kraja ili djelimično. Zaključak nakon svega je da ti kumulativni efekti na crnogorsku poljoprivredu nijesu ni približni onome što je bilo najavljivano od strane ministra poljoprivrede Petra Ivanovića i što se očekivalo od kredita iz Abu Dabi fonda. Za to je najodgovorniji upravo Ivanović koji je danas poslanik u Skupštini Crne Gore i savjetnik za ekonomska pitanja šefa države", navodi Bošković.

​Ministarstvo kao banka

Prema Boškoviću, projekat je od samog početka izazivao sumnju zbog toga što posao dodjele novca nije odmah bio povjeren Investiciono razvojnom fondu (IRF), već je novac dijelilo Ministarstvo poljoprivrede.

"To je jedan nezabilježen slučaj da se jedno ministarstvo bavilo bankarskim poslovima. Mi smo u prvoj epizodi serijala i prikazali da je taj posao radilo Ministarstvo poljoprivrede koje za to nema kapacitete, a koje je odmah nakon potpisivanja ugovora sa Arapima dobilo kompletan posao dodjele kredita", ističe Bošković.

I potpredsjednik Vlade izbornog povjerenja* Milorad Vujović za RSE kaže da je sporno i protivno zakonu to što je Ministarstvo poljoprivrede, a ne IRF dijelilo novac od kredita.

"Iz ugovora je očigledno da je Ministarstvo obavljalo bankarske poslove, u ovom slučaju se ponašalo kao kreditna institucija, a to je suprotno Zakonu o bankama i Zakonu o Centralnoj banci koji jasno propisuju šta se smatra bankarskim poslom i ko može da obavlja te poslove. Prema Krivičnom zakoniku za ovo djelo je predviđena zatvorska kazna pet godina i za njega odgovara odgovorno lice u pravnom licu, u ovom slučaju tadašnji ministar poljoprivrede", konstatuje Vujović.

Vujović je inače danas (18. aprila) podnio zahtjev Tužilaštvu da istraži sve sumnje u vezi sa slučajem Abu Dabi fonda i procesuira odgovorne.

Na sve do sada izrečeno u javnosti o ovom slučaju bivši ministar Ivanović se nije oglašavao, a pokušaj da od direktora Investiciono razvojnog fonda Zorana Vukčevića dobijemo odgovor na pitanje: zašto ta institucija od početka realizacije kredita do 2017. nije vodila posao dodjele novca iz Abu Dabi Fonda, već je to radilo resorno ministarstvo, bio je bezuspješan.

Inače, prema uslovima finansiranja iz Abu Dabi fonda, bilo je propisano da iznos kredita može da bude najmanje milion, a najviše tri miliona USD, a novac je bio predviđen za namjensko trošenje.

Povoljno na papiru

Uslovi kredita iz arapskog fonda na papiru su veoma povoljni, sa kamatnom stopom od 2,5 odsto, grejs periodom od četiri godine i rokom otplate 17 godina. Firme su bile u obavezi da podnesu prijavu sa detaljno razrađenim projektom i planom o trošenju novca. A kako je to izgledalo u praksi?

Novinar Mirko Bošković navodi slijedeći primjer:

"Kompanija Agro Carine je, na primjer, dobila kredit od dva i po miliona dolara za razvoj farme ovaca u Plužinama i ta kompanija je vratila kredit krajem prošle godine a da farma uopšte nije rekonstruisana i nije uloženo u nju. A to su, podsjećam, bila namjenska sredstva. Kredit se odobravao po osnovu biznis plana i moralo je resorno ministarstvo da procijeni da li je njihov biznis plan ostvariv ili ne", poručuje Bošković.

Vlasnik kompanije Carine Čedomir Popović u izjavi za RSE demantuje da u Plužinama nijesu uradili ono za šta su dobili novac iz arapskog fonda.

"I dan danas tamo (Plužine) ima oko 600 ovaca, postoji proizvodnja i sira i kajmaka, imali smo rekonstrukciju dotrajalih objekata i što smo naveli u našem biznis planu. Takođe smo napravili nekoliko objekata. Ispostavilo se da je malo veći problem sa pronalaženjem radne snage, a takođe se kroz taj naš biznis plan pokazalo da je sve to malo teže održivo", kaže Popović.

Prema nalazima Mehanizma, osim Carina sporan je kredit od tri miliona dolara firmi Vektri Jakić, vlasnika Dragana Brkovića, koja je u trenutku dobijanja kredita bila veliki poreski dužnik i u stečaju. Sporan je i zalog te firme, zbog čega je moguće da će kredit vraćati država.

Problematičan je i kredit od tri miliona dolara firmi IM Gradina iz Rožaja vlasnika Džemala Škrijelja, koji je trebalo da bude iskorišćen za proširenje kapaciteta mesoprerade. Prema izvještajima Poreske upravi, ta firma ima jednog zaposlenog i ukupnu imovinu od 190.000 eura. Inače, Gradina i Gradina Company, povezanih vlasnika, u blokadi su pet godina sa nenaplativim dugom od 2,8 miliona eura.

Četvrti problematični kredit u iznosu od tri miliona dolara odobren je firmi Milkraft iz Pavinog Polja kod Bijelog Polja, čiji je vlasnik Dragan Burić počasni konzul Crne Gore u Panami. Burić je potvrdio pisanje medija da je direktor 18 of-šor firmi iz Paname. Ta mljekara djelimično je izgrađena, ali i pored najava nije počela rad.

Preostalih pet kredita iz arapskog fonda dobile su firme koje su završile projekte: mesna industrija Goranović, Eko per, fabrika mlijeka Nika, hotelsko preduzeće Durmitor Žabljak i Mesopromet Franca.

Neće biti štete po državu

I dok pitanja o tome kako je dodjeljivan novac iz Abu Dabi fonda ostaju bez jasnog odgovora, a tužilaštvo u međuvremenu izviđa cijeli slučaj, premijer Duško Marković poručuje da država neće trpjeti direktnu štetu, ukoliko se utvrdi nenamjensko korišćenje novca iz Abu Dabi fonda.

"Postoji obezbjeđenje na svaki ugovor o davanju kredita, na imovini ili garancijama, tako da ne postoji mogućnost da država trpi direktnu štetu. Jedina je šteta da se investicija ne realizuje, jer ona treba da pokrene nova radna mjesta, proizvodnju, jača bruto domaći proizvod (BDP) i puni budžet. To je jedina slabost ne realizacije tih kreditnih aranžmana", poručio je crnogorski premijer u razgovoru sa novinarima početkom sedmice.

Marković je naveo da od kada je on preuzeo Vladu prije dvije godine, nadležnosti praćenja tog kredita su iz Ministarstva poljoprivrede prenijeta u Investiciono-razvojni fond (IRF) kao bankarsku instituciju.

Po mišljenju Milorada Vujovića, Specijalno državno tužilaštvo bi u istrazi trebalo da zainteresuje i firma koja je radila biznis planove za većinu kompanija koje su konkurisale i dobile novac iz Abu Dabi fonda.

"Taj posao je radila firma CEED konsalting a još 2014.godine je objavljena informacija da je njen raniji osnivač bio upravo bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović. Mislim da to nije normalno i da zaslužuje pažnju cjelokupne crnogorske javnosti", kaže Vujović.

Kredit sa Fondom iz Abu Dabija dogovoren je 4. juna 2015. godine, a bilo je planirano da uz pomoć tog novca poljoprivredni proizvođači razviju svoj biznis, a time i ukupnu crnogorsku poljoprivredu.

Tada je u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i sjedištu Abu Dabi fonda za razvoj (ADFD), potpisan sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u iznosu od 50 miliona USD. Sa predstavnicima ADFD sporazum su potpisali tadašnji ministar poljoprivrede Petar Ivanović i predsjednik Odbora direktora crnogorskog Investiciono razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević.

Inače, Abu Dabi fond za razvoj je državna agencija tog arapskog emirata, koja uglavnom obezbjeđuje koncesione kredite za finansiranje ekonomskih i socijalnih projekata širom svijeta.

Osim kredita za razvojne projekte u poljoprivredi, Fond sa dodatnih 130 miliona dolara kreditira projekat vodosnabdijevanja u Crnoj Gori i slične projekte ima u Srbiji i Albaniji.

***Vlada izbornog povjerenja formirana je u proljeće 2016. godine kao jedan od uslova opozicije za raspisivanje parlamentarnih izbora u oktobru iste godine. U toj Vladi bilo je pet ministara iz redova opozicionih partija.