Nekoliko tisuća građana Bosne i Hercegovine samo u jednoj godini zatraži pravo na ostvarivanje mirovine po osnovu ino komponente, što znači da osiguranik živi u Bosni i Hercegovini, a određeni je radni vijek proveo u nekoj drugoj državi. Više od 80 posto tih zahtjeva građana Bosne i Hercegovine odnosi se na ostvarivanje prava na mirovinu u nekoj od bivših jugoslovenskih republika, podaci su entitetskih zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje u BiH.
Šezdesettrogdišnji Janko Majić pola svog radnog vijeka proveo je živeći i radeći u Bosni i Hercegovini. Nakon rata, seli se u Republiku Hrvatsku gdje je također radio na više mjesta uplaćujući radni staž. Za dvije godine bi trebao ostvariti pravo na mirovinu po osnovu starosti. Kaže da nije optimističan - da li će to pravo ostvariti jer nema dovoljno radnog staža ni u jednoj od država.
"Radio sam u dvije države, koje su u vrijeme mog radnog djelovanja bile u sastavu jedne države. Imam dvanaest godina radnog staža u Bosni i Hercegovini, u koji nije ubrojano učešće u Domovinskom ratu. Radio sam u štampariji u Fojinici i Goržadu. U Republici Hrvatskoj sam radio pet godina i najvjerovatnije da neću imati pravo na mirovinu ni u jednoj od država jer nemam taj minimum od 15 godina staža", kaže za RSE Janko.
Bosna i Hercegovina ima potpisane međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju sa ukupno 24 države. U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) trenutačno se nalazi 400 zahtjeva za mirovinu koje su podnijeli građani Bosne i Hercegovine. Stručna suradnica u Odjelu za poslove Europske unije i međunarodnu suradnju u Zavodu Lenka Pirić na sastanku koji je nedavno održan u Doboju na ovu temu za Radio Slobodna Evropa (RSE) o tome je rekla:
"Ako je situacija čista, to se završi u roku od petnaest do mjesec dana. Vrati se na međudržavnoj potvrđenoj tiskanici u Bosnu i Hercegovinu. Ako situacija nije čista, sve to traje i za hrvatske osiguranike i osiguranike iz drugih država. Ako se otkrije situacija da su ljudi ostajali bez posla i da im nije uplaćivan radni staž, onda se javi problem."
Entitetski mirovinski fondovi iz Bosne i Hercegovine (Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske i Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje) na osnovu zajedničkih podataka trenutačno potražuju preko 3.200 zahtjeva za mirovinu po osnovu ino komponente. Riječ je o građanima danas žive u BiH, a radni vijek su proveli uz BiH i u nekoj drugoj državi.
Mladen Milić, direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske za RSE ističe da im najveći problem predstavljaju zakoni koji su različiti u svakoj od država.
"Ono što mi primjenjujemo u međudržavnim sporazumima, ali i u domaćem zakonodavstvu, jeste da se izvrši potvrda staža ostvarenog kod ino nosioca osiguranja, kako bi mi mogli provesti upravni postupak u Fondu za penzijsko i invalidsko Republike Srpske. To isto rade i kolege iz ove 24 države sa kojima imamo sporazum. Jedan od najvećih problema je taj što u zakonodavstvu Europske unije osiguranik može podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju prije nego što napuni godine na šest mjeseci do godinu dana ranije, međutim, to u Bosni i Hercegovini nije moguće", kazao je Milić.
Najveći problem je sporost u rješavanju, kao i potvrđivanju staža, pogotovo za poduzeća koja se teško stradala u ratu i u kojima je uništena važeća dokumentacija, naglašava za RSE Gordana Gogić iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
"Postoje postupci retroaktivnog dokazivanja staža. To ide teško kada određena stranka dokazuje svoj staž i u mjestu življenja. Ukoliko se primjenjuje međunarodni sporazum onda imamo ove situacije dugog čekanja obrasca 205 iz sustava za socijalno osiguranje. Mi radimo što možemo, ali stranke ne trebaju čekati onaj momenat kada napune godine starosti da krenu u postupak dokazivanja staža", istakla je Gogić.
Mirovine koje se ostvaruju u dvije države i po sadašnjem važećem bh. zakonodavstvu se nazivaju srazmjerne mirovine. Ređo Mehić, predsjednik Saveza umirovljenika Federacije BiH kazao je za RSE da postoji dosta primjedbi od umirovljenika koji imaju taj status.
"Kada dođe od povećanja penzija, našim zakonom o PIO-u je predviđeno da taj naš osiguranik ostvaruje pravo na povećanje samo za onaj dio penzije koji prima u Federaciji BiH", istako je Mehić.
Prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije broj primljenih zahtjeva za ostvarivanje prava primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u toku 2018. godine, bio je oko 48.000, od čega se 19.200 zahtjeva odnosi na primjenu sporazuma sa državama nastalim na prostoru SFRJ. Ta država primjenjuje međunarodne sporazume sa ukupno 29 zemalja.
Ove godine na Ohridu održat će se jedanaesti sastanak direktora mirovinskih fondova iz država nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Na tim sastancima do sada postignut značajan napredak u povezivanju fondova i otklanjanju brojnih problema, dodaje Mladen Milić iz Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Republike Srpske.
"Ono što će biti tema na jednom od idućih sastanka direktora mirovinskih fondova da se izvrše određene izmjene i dopune međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, jer danas imamo situacije da se još uvijek primjenjuje sporazumi koji je recimo SFRJ sklopila sa Mađarskom pedesetih godina prošlog stoljeća", kazao je Milić.
Facebook Forum