Ministri NATO u Washingtonu održavaju dvodnevni samit, čime se obilježava 70. godišnjica postojanja ove vojne alijanse. Jens Stoltenberg će se danas, 3. aprila, obratiti američkom Kongresu, kao prvi glavni tajnik Saveza u njegovoj povijesti koji će govoriti u američkom zakonodavnom tijelu. Na samitu će se razmotriti sigurnosne prijetnje u svijetu, uključujući i pitanje Rusije i Afganistana.
Uoči samita američki predsjednik Donald Trump i glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg još jednom su ponovili da članice NATO moraju izdvajati više za vlastite obrambene potrebe.
Donald Trump je istaknuo da se radi i na podjeli tereta među članicama.
"Neke članice, iako bogate, nisu plaćale dovoljno za potrebe Saveza. Dva posto BDP bi trebali izdvajati za Alijansu, ali mislim da bi vjerojatno trebalo biti više od toga", rekao je Trump.
Glavni tajnik Jens Stoltenberg je priznao da je Alijansa nakon okončanja Hladnoga rata imala manja sredstva.
"Nakon što su godinama smanjivana sredstva za obranu, saveznici NATO-a će do kraja sljedeće godine morati izdvojiti još 100 milijardi dolara u obrambene budžete. Time će se pokazati da je NATO jak savez. Osnažili smo spremnost naših snaga, pojačali smo našu zajedničku borbu protiv terorizma i ulažemo više u obranu", istaknuo je prvi čovjek Alijanse.
Ministri vanjskih poslova NATO nazočiti će prijemu na istom onom mjestu, u dvorani Andrew W.Mellon, gdje je američki predsjednik Harry Truman ugostio 12 članica koje su potpisale sporazum kojim je utemeljen Sjevernoatlantski savez 4. aprila 1949.
Na sastanku 4. aprila središnja tema biti će Rusija. Očekuje se kako će ministri odobriti niz mjera za poboljšanje NATO-ove obrambenih sposobnosti u crnomorskoj regiji.
Situacija u Afganistanu, kao i propast Sporazuma o kontroli oružja koji su Sjedinjene Države i Rusija potpisale u posljednjim godinama Hladnog rata, te odluka Turske da kupi ruski raketni sustav zemlja-zrak, će također biti na dnevnom redu.
Ruski sustav nije kompatibilan sa sustavima NATO-a i smatra se prijetnjom američkim avionima F-35 i službena Ankara je do sada više puta upozorena da ne djeluje u interesu Alijanse.
Trump je tokom susreta sa Stoltenbergom pohvalio zemlje članice za povećanje financijskih doprinosa NATO-u, ali je istaknuo kako Sjedinjene Države i dalje preuzimaju nerazmjeran dio troškova za zaštitu Evrope.
Činjenica je da od dolaska Trumpa u Bijelu kuću 29 članica NATO neprestano povećaju izdvajanja sa Savez i do kraja 2024. ona bi trebala iznositi 3,4 posto BDP svake članice.
Američki predsjednik posebno je izdvojio Njemačku da ne uplaćuje, kako je rekao, pošten udio kakav bi se očekivalo od jedne bogate zemlje.
Donald Trump je u nekoliko puta izrazio sumnju u daljnji opstanak NATO-a, posebno izdvajajući članak 5, o uzajamnoj obrani, a koji propisuje da će napad na jednog saveznika NATO-a smatrati napadom na sve članice.
Facebook Forum