Poznata bosanskohercegovačka književnica i kolumnistica, Martina Mlinarević, ponovo se posljednjih dana našla u fokusu pažnje javnosti, nakon niza uvreda i prijetnji koje je primila na društvenim mrežama.
Do vulgarnih komentara upućenih Martini Mlinarević došlo je nakon što je u medijima procurila vijest da će je član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, predložiti za ambasadoricu BiH u Češkoj. Nakon te vijesti na društvenim mrežama počele su otvorene uvrede, koje je književnica objavila na svom Facebook profilu. Veliki broj njih odnosio se na činjenicu da je Martina Mlinarević preživjela tešku bolest i nekolike operacije, pominjanje privatnog života, a neki su otišli i toliko daleko da u svojim komentarima govore i o njenom maloljetnom djetetu.
Spisateljica Martina Mlinarević kaže da je zbog “gnjusnih komentara” koje je primila nakon vijesti o prijedlogu za imenovanje na mjesto ambasadorice, poslala prijavu Udruženju novinara BiH koji su je prosljedili Federalnoj upravi policije. Mlinarević dodaje da njeno ime, u stvari, nikada nije ni smjelo biti otkriveno:
"Prema Bečkoj konvenciji apsolutno je zabranjeno licitirati imenima ljudi koji su u igri za imenovanje za ambasadora. Tek nakon što oni budu potvrđeni, a njihovi agremani dobijeni od određene države, može se izaći sa imenima. Samo je kod nas to ‘normalno’ nešto drugačije, mada se nijedno drugo ime ne spominje osim mog. Nosim teret linča, niko drugi se ne dovodi u pitanje, osim mog imenovanja. To su užasne stvari. Mene su kontaktirali iz ureda Evropske unije, sve to je za tužbu protiv države."
Nekoliko nevladinih organizacija zatražilo je istragu i reguliranje govora mržnje u javnom prostoru, dok analitičari ističu kako su takve reakcije na internetu samo posljedica primitivizma i bahatosti, koje javno iznose pojedini zvaničnici.
Nakon napada i uvreda na društvenim mrežama na račun književnice i kolumnistice Martine Mlinarević, oglasila se Ženska mreža BiH, koja je zatražila od sigurnosnih agencija da se omogući potpuna sigurnost Martini Mlinarević i njenoj porodici, te pozvala da se konačno zakonski regulira govor mržnje.
"Ovakve stvari, bez obzira što su izrečene u javnom prostoru socijalnih mreža, ne znače da nisu ozbiljne prijetnje, na koje treba adekvatno reagovati. Pozivamo ih da istraže ovaj slučaj. Ako se nastavi ovakva vrsta nasilja promovirati na neki način, onda zaista može imati dalekosežne posljedice", izjavila je za Radio Slobodna Evropa predstavnica Mreže, sa sjedištem u Sarajevu, Selma Hadžihalilović.
Kukić: Radikalni, nacionalistički 'hajvani'
Profesor sociologije Slavo Kukić ističe kako je vandalizam, nažalost, jedna od komponenti kulturološkog koda ovih prostora. "Jasno je da od tih radikalnih, ekstremnih, nacionalističkih hajvana može se nešto tako očekivati", kazao je Kukić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Politolog iz Mostara Husein Oručević ukazuje na bahatost, primitivizam i vulgarnost u javnosti i to od onih koji bi trebali učiti građane političkoj kulturi, a što se prelilo i na društvene mreže.
"Kada vi vidite da ljudi koji vode određene političke institucije u BiH bahato, krajnje vulgarno, primitivno, bez odabira riječi govore, dakle bez imalo političke distance i političke diplomacije, onda šta možete očekivati od ovih ljudi koji se pojavljuju na društvenim mrežama? Oni su krajnje primitivni, naša scena medijska je krajnje vulgarna i takva će ostati. Ta vulgarnost i taj primitivizam o kojem ovdje govorimo, može dovesti u krajnjem slučaju do određenog oblika netrpeljivosti i agresivnosti u stvarnome svijetu", smatra Oručević.
Govor divljaka, a ne civiliziranih ljudi
Predsjednik Kluba novinara Mostar i dugogodišnji novinar i urednik Faruk Kajtaz kaže kako je u BiH sve politika, pa i one stvari koje nemaju nikakve veze sa politikom, pa tako i jedno imenovanje na ambasadorsko mjesto.
"Takve vrste rasprava na društvenim mrežama obično počinju oko nekog sasvim konkretnog problema ili pitanja, a na kraju prerastaju u nešto sasvim deseto, nešto što zapravo nema nikakve veze sa onom osnovnom temom i pretvara se u jedan govor koji nije samo govor mržnje. Ja bih rekao da je to jedan govor izvan svakog normalnog, kulturnog ponašanja, odnosno da je to jedan govor koji više smo mogli povezati sa nekakvim divljacima nego civiliziranim ljudima", naglasio je Kajtaz.
Politolog Husein Oručević dodaje i kako je većina imenovanja u bh. diplomatiji u stvari neki oblik nagrade za djelovanje neke osobe, u zavisnosti od toga koja je od stranaka na vlasti.
"To jeste nagrada, to nije jedan oblik onoga što bismo mi priželjkivali kao Bosanci i Hercegovci vani, u konzularnim i ambasadorskim predstavništvima, da oni budu predstavnici Bosne i Hercegovine, da pomažu", navodi on.
Analitičari podsjećaju i da je bilo slučajeva u kojima su zemlje odbijale dati agremane imenovanim bh. diplomatama. Selma Hadžihalilović kaže kako je konačno vrijeme da se vrjednuje uspjeh i rad na promociji zemlje.
"Smatramo da je gospođa Mlinarević jedna vrhunska spisateljica, jedna divna građanka Bosne i Hercegovine, koja svoju Hercegovinu voli jednako kao što voli svoju Bosnu i mislimo da će nas na dostojanstven način predstavljati u svijetu", objašnjava Hadžihalilović.
Profesor Slavo Kukić navodi kako je bilo prigovora koji su se odnosili na prošlost Martine Mlinarević.
"Vidim da postoje prigovori koji se pozivaju na njezinu prošlost, da je zastupala ovakve ili onakve vrijedonosne stavove. Ti prigovori ne stoje, jer čovjek nije zupčanik, ima pravo na evoluciju. Mnogi su evoluirali, bili su najveći komunisti, danas su najveći nacionalisti. Zašto pravo na evoluciju ne bi imala i gospođa Mlinarević?", upitao je Kukić.
Facebook Forum