Dostupni linkovi

Zašto se Strazburu najviše žale Crnogorci?


Crna Gora je prošle godine po broju žalbi njenih građana Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, u odnosu na broj njenih stanovnika, bila lider u Evropi. To je nedavno zvanično saopšteno na konferenciji za medije u Podgorici, kojoj su prisustvovali predsjednici Vrhovnog suda i Sudskog savjeta Vesna Medenica i Mladen Vukčević. Da li ta činjenica govori o rastućem nepovjerenju građana u domaći pravni sistem ili prije otkriva mentalitetsku crtu Crnogoraca koji vole da "pravdu istjeraju do kraja"?

Dok se vrh crnogorskog sudstva iz godine u godine hvali kako je ažurnost I efikasnost domaćih sudova u porastu, što potkrepljuju brojnim statističkim podacima, praksa međutim pokazuje kako, nakon što okončaju procese pred domaćim instancama, građani Crne Gore u sve većem broju pravdu traže pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. O tome svjedoče najnoviji podaci, da je u 2018. godini pred tim sudom Crna Gora imala najviše novih predstavki, 318, što je dvostruko više u odnosu na 138 pritužbi iz 2017. godine. To je istovremeno deset puta više od evropskog prosjeka.

"Nažalost sad smo lideri i u nekom negativnom kontekstu. Mala država, a enormno veliki broj predstavki nije normalna situacija. Ne treba tu veliko pravničko znanje, niti ekspertiza, za zaključak da to suštinski ukazuje kako je očigledno da pada povjerenje u naš sudski, odnosno pravosudni sistem", lakonski je to zaključak za Radio Slobodna Evropa Nebojše Vučinića, profesora Međunarodnog prava na podgoričkom Pravnom fakultetu, koji je 10 godina bio sudija suda u Strazburu.

Prema riječima aktuelne zastupnice Crne Gore pred Strazburškim sudom Valentine Pavličić, dobra stvar je što Crna Gora nema niti jedan predmet pod tzv. posebnim nadzorom, koji bi ukazivao na postojanje sistemskog problema. Najveći broj žalbi upućenih Strazburu odnose se napovredu prava na pravično suđenje.

Crnogorci su se žalili Evropskom sudu u Strazburu (na fotografiji) deset puta više od evropskog prosjeka
Crnogorci su se žalili Evropskom sudu u Strazburu (na fotografiji) deset puta više od evropskog prosjeka

Ranije se, kako iz desetogodišnjeg iskustva sudije suda u Strazburu, konstatuje profesor Vučinić, najviše zamjerki iz Crne Gore odnosilo na povredu prava suđenja u razumnom roku, što se nije razlikovalo i u odnosu na neke zapadnoevropske zemlje. Međutim, sada se fokus stavlja na problem fer, odnosno poštenog sudskog postupka pred crnogorskim sudovima.

"I to je po meni malo kompleksnije i problematičnije, jer je to srž člana 6, odnosno prava na zakonito i pravično suđenje", kaže Vučinić.

Na pitanje da li se upravo na tom članu najviše reflektuje to nepovjerenje u domaće pravosuđe, odgovara:

"To je više nego očigledno. Mada ne možemo zauzimati paušalne zaključke. Treba da najviši predstavnici sudske vlasti i najviši sudovi da sjednu i razgovaraju, da se utvrdi koji su problemi koji tište građane i zašto se građani tako masovno, u odnosu na broj stanovnika, obraćaju sudu u Strazburu."

Drugo veliko pitanje koje se nameće nakon što Evropski sud za ljudska prava presudi po predstavkama iz Crne Gore jeste - koliko se te presude ažurno sprovode u Crnoj Gori, odnosno implementiraju u njenom pravnom sistemu? Crna Gora može biti ponosna kada je riječ o izvršenju presuda iz Strazbura i Država, odnosno Vlada, bez pogovora su izvršile sve svoje obaveze, konstatuje profesor Nebojša Vučinić.

"Jer ima država, i to onih starih zapadnoevropskih demokratija, koje imaju probleme sa izvršenjem presuda. Ali izvršenje samo po sebi nije dovoljno. Neophodno je da naši sudovi, u sličnim ili istim situacijama koje kasnije nastupe, postupaju po tim presudama da se ne bi podnosile žalbe po istim ili sličnim pitanjima, upravo kao što je problem sa 'Radojem Dakićem', konstatuje Vučinić.

Pet radnika propale fabrike "Radoje Dakić" (na fotografiji) su 2017. odlukom Strasburškog suda dobili spor protiv crnogorske Vlade
Pet radnika propale fabrike "Radoje Dakić" (na fotografiji) su 2017. odlukom Strasburškog suda dobili spor protiv crnogorske Vlade

Upravo na tom konkretnom primjeru isto smo pitanje postavili advokatu Draganu Preleviću, koji je zastupao petoricu radnika "Radoje Dakiać", propalog podgoričkog industrijskog giganta, poznatog proizvođača građevinskih mašina u bivšoj Jugoslaviji. Oni su u februaru 2017.godine jednoglasnom odlukom Strasburškog suda dobili spor protiv crnogorske Vlade, koja je godinama izbjegavala da isplati njihova potraživanja od 77 plata, uprkos pravosnažnoj presudiu njihovu korist Osnovnog suda u Podgorici.

"Država je postupila u veoma kratkom roku i isplatila ukupan iznos od 250.000 eura", ističe advokat Dragan Prelević za Radio Slobodna Evropa.

Bivši radnici ''Radoja Dakića'', kojih je nekada bilo 1.500, od 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda, odnosno da im država isplati gotovo 50 miliona eura duga, koji se godinama gomilao i na osnovu naknade štete i kamata. U međuvremenu svoje neisplaćene plate preko Strazbura odlučilo je da zatraži preko 350 'dakićevaca', koji, prema riječima advokata Prelevića, od države Crne Gore traže oko 12 miliona eura.

Da li to znači da se, osim što se krše prava radnika te fabrike, zbog neažurnosti države i nepostupanja po odlukama njenih sudova, može desiti da štetu naposletku plate njeni građani kao poreski obveznici?

"Ovaj postupak u Strazburu će se izvjesno okončati u korist naših klijenata i Vlade Crne Gore će biti obavezana da izmiri sve obaveze prema njima, kao što je to učinjeno i za ovih pet njihovih kolega. Međutim, suština problema je u tome što će biti obavezan većinski vlasnik 'Radoja Dakića', a to je Vlada Crne Gore, koja je dozvolila da to preduzeće ode u stečaj, i umjesto iz imovine dužnika moraće se platiti iz budžeta", kaže ddvokat Prelević.

Na kraju, stiče se utisak da se crnogorski građani olako hvataju Strazbura kao slamke spasa i polažu nade da će Evropski sud riješiti problem u njihovu koristnakon što to nijedna domicilna sudska instanca nije učinila. Da li se pomalo u mentalitetu Crnogoraca koji vole da istjeruju pravdu do kraja stvara mit od Suda u Strazburu?

"Često advokati olako podnose te žalbe, ne znajući dobro sudsku praksu u Strazburu. Samo ako dobro poznajete sudsku praksu vi možete znati imate li šanse ili nemate šanse", konstatuje profesor Vučinić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG