Bosna i Hercegovina dobila je danas na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a u Briselu zeleno svjetlo za aktivaciju Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP), koji predviđa savjetovanje, pomoć i praktičnu podršku prilagođene individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO-u.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, izjavio je kako su ministri vanjskih poslova NATO-a izrazili spremnost da pomognu Bosni i Hercegovini u reformama.
"Spremni smo prihvatiti podnošenje prvog godišnjeg nacionalnog programa BiH. To uključuje praktične mjere koje podrazumijevaju ekonomsku i političku reformu koje će dovesti do članstva. Sada je na BiH da napravi naredni korak i odluči da li će iskoristiti ovu priliku", kazao je Stoltenberg.
Na novinarsko pitanje kakva su očekivanja NATO-a od BiH, s obzirom na rezultate oktobarskih izbora, Stoltenberg je odgovorio:
"Sada je na BiH da odluči. Mi smo donijeli svoju odluku, mi smo spremni primiti njihov godišnji nacionalni program, ali neka oni odluče. Mi smo spremni, ako su i oni spremni."
Odluka ministara vanjskih poslova o aktivaciji MAP-a za BiH podrazumijeva da će od BiH zatražiti izradu prvog godišnjeg programa, te se ostavlja vlastima da odluče o ponudi.
Međutim, već nakon što je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg juče najavio da bi BiH nakon osam godina čekanja mogla dobiti poziv za aktivaciju MAP-a, a neposredno pred današnju pozitivnu odluku u sjedištu NATO-a, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik iznio je različit stav od članova Predsjedništva Šefika Džaferovića i Željka Komšića.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ocijenio je odluku ministara vanjskih poslova članica NATO-a kao značajan iskorak u procesu integracije Bosne i Hercegovine u NATO, kao jednog od osnovnih vanjskopolitičkih ciljeva BiH.
"Provedba godišnjih nacionalnih programa u okviru Akcionog plana za članstvo u NATO-u potpuno je u skladu sa svim ranije donesenim zakonima i odlukama Bosne i Hercegovina. Zato od institucija BiH očekujem da u saradnji sa NATO-om odmah preduzmu sve neophodne radnje na otpočinjanju provedbe prvog Godišnjeg nacionalnog programa", naveo je Džaferović u saopštenju.
On je podsjetio da je Parlament BiH 2005. godine usvojio Zakon o odbrani, "u čijem članu 84. se jasno i precizno navodi: 'Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a'". Takođe je napomenuo da je u junu 2009. godine tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u ime Predsjedništva podnio generalnom sekretaru NATO-a zahtjev za prijem BiH u Akcioni plan za članstvo (MAP).
I Željko Komšić je podsjetio da je u osnovama Strategije vanjske politike BiH, koju je upravo Predsjedništvo BiH usvojilo u martu ove godine, istaknuto da nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija BiH, te da će prioritetne aktivnosti biti prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP-a. Komšić je, stoga, poručio da "strateške odluke Predsjedništva BiH predstavljaju jedini kredibilan i obavezujući dokument na osnovu kojih se može dalje postupati u procesu NATO integracija".
Komšić je u saopštenju naveo da je saglasan sa Stoltenbergom o potrebi aktivacije MAP-a i smatra da BiH treba prihvatiti ponudu NATO-a. Komšić je danas pozvao sve domaće političke aktere da ulože dodatne napore kako bi došlo do aktivacije MAP-a, saopšteno je iz državnog Predsjedništva.
Komšićevo saopštenje uslijedilo je nakon što je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio sinoć da će striktno slijediti rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti i da neće podržati ništa što se odnosi na NATO.
"Ja ću se pridržavati rezolucije Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti i sve što je izvan toga i što predstavlja bilo kakvo uključivanje u bilo kakav vojni saziv, bilo NATO ili neki drugi, sa moje strane neće biti podržano", rekao je Dodik novinarima u sjedištu Republike Srpske u Istočnom Sarajevu.
On je naveo da je Republika Srpska prije desetak godina, u kontekstu tadašnjih međunarodnih okolnosti i strateških pozicija, smatrala da je bilo razloga za razgovor o priključenju, "čak i onda kada je u Talinu dat MAP, uslovno rečeno, a uslov je bilo knjiženje vojne imovine", ali da je danas geopolitička situacija potpuno promijenjena.
"Mi smo tada smatrali da treba razgovarati o tim savezima, a to su činile i velike sile, među njima i Rusija", naveo je Dodik. On je naglasio da je sada stav institucija Republike Srpske prema eventulanom ulasku BiH u NATO jasan, jer se veže za NATO bombardovanje Srba, i to u dva navrata u Republici Srpskoj i Srbiji.
"Mi tu imamo puni politički konsenzus svih partija u Republici Srpskoj koji i danas važi. Sve političke partije u Republici Srpskoj su zauzele stav o vojnoj neutralnosti. To je i stav Narodne skupštine, a to je i moja politika. Nemam druge politike, osim politike Narodne skupštine Republike Srpske i, naravno, vladajućih struktura Republike Srpske", kaže Dodik.
"Mi smo uvijek sarađivali sa svim političkim liderima u BiH i tako će biti i u budućnosti. Činjenica je da je na BiH sada da odluči kakav je stepen ambicije što se tiče odnosa sa NATO. Tim pitanjem će morati da se pozabave sami građani BiH", rekao je pred odluku NATO-a u intervjuu za RSE James Mackey, šef Kancelarije za evroatlansko i globalno partnerstvo pri NATO.
Mackey ima višegodišnje iskustvo u u polju bezbednosne politike, uključen je u sve procese koji su vezani za program Partnerstvo za mir, koji obuhvata, između ostalih, Srbiju i BiH.
Facebook Forum