Centar verbalnog sukoba između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve odnosi se na najavljeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim Vlada Crne Gore želi da uredi odnose države i vjerskih zajednica. Hoće li Vlada tim Zakonom tretirati i imovinu Sprske pravoslavne crkve u Crnoj Gori ili želi da uvede Srpsku crkvu u crnogorski pravni sistem? To je suštinska tačka sukoba najmoćnije svjetovne i duhovne institucije u Crnoj Gori.
Sama informacija da Vlada Crne Gore radi na izradi Zakona o vjerskim pravima i slobodama izazvala je oštru reakciju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori iz koje tvrde da Vlada Crne Gore namjerava da tim Zakonom oduzme imovinu srpskoj crkvi i prevede je na državu.
Sa druge strane Vlada Crne Gore ne pominje podržavljenje imovine Srpske pravoslavne crkve, ali najavljuje namjeru da "uvede Srpsku pravoslavnu crkvu u crnogorski pravni sistem". Komentarišući posljednje verbalne sukobe između Srpske crkve i Vlade Crne Gore, a vezano za imovinu crkve, profesor Šerbo Rastoder ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa da je suština tog ispolitizovanog sukoba – pitanje duhovne jurisdikcije.
U Crnoj Gori postoje tri vjerske zajednice od kojih su dvije, Islamska zajednica i Rimokatolička crkva, prostor svoje duhovne jurisdikcije usaglasile sa prostorom Crne Gore, kaže profesor Rastoder.
"Ostaje Srpska pravoslavna crkva koja prostor svoje duhovne jurisdikcije prostire na više nezavisnih država. U tom smislu se javio problem - ko je ustvari gospodar imovine na tim prostorima. Ja lično mislim da država ne može nacionalizovati tu imovinu iz dva razloga. Jedan od osnovnih je sljedeći: da bi to država uradila mora se proglasiti teokratskom državom. I, ako uporište traži u nezavisnoj Crnoj Gori, odnosno Kraljevini Crnoj Gori i u Ustavu iz 1905. godine onda tamo jasno stoji da je Istočno pravoslavna crkva državna i da kao takva predstavlja posebnost unutar jedne državne zajednice", komentariše profesor Rastoder.
"Ono što takođe mislim" dodaje, "je da je pokušaj sadašnjih vlasti da na neki način uspostave kontrolu nad imovinom Srpske pravoslavne crkve, prije svega imajući na umu da je njen (SPC) politički uticaj proizvod njene ekonomske moći".
"I čini mi se, da se to pitanje vrlo pogrešno postavlja u kontekstu Zakona o vjerskim zajednicama. Jer upozoravam, pitanje imovine nije istovjetno kod sve tri vjerske zajednice", konstatuje profesor Rastoder.
Profesor Rastoder navodi da je u različitim istorijskim periodima, odnos države prema imovini vjerskih zajednica bio različit.
"Primjera radi, kod Islamske vjerske zajednice radi se o imovini koja je vlasništvo naroda. Vjerovatno je slično i kod drugih vjerskih zajednica, s tim što kod Pravoslavne crkve u Crnoj Gori imate periode kada je država upravljala tom imovinom i naravno imate zakonska rješenja kada je to bilo moguće. Recimo u Kraljevini Jugoslaviji imali ste Ministarstvo vjera do 1929. godine. To Ministarstvo je imalo tri odsjeka, pravoslavni, muhamedanski kako se tada zvalo, i katolički odsjek. Oni su tada imali pravo da upravljaju vjerskom imovinom svih vjerskih zajednica. Kasnije kada je došlo do donošenja pojedinačnih ustavnih akata, posebno svake vjerske zajednice, od tog pitanja se odustalo i ono je postalo na neki način, pitanje autonomnosti, ili pitanje odvojenosti crkve od države", podsjeća profesor Rasoder.
Vlada Crne Gore pokušala je da donese Zakon o vjerskim pravima i slobodama 2015. godine. Nakon protesta i pritiska SPC, Vlada je povukla taj zakon. Zatim je najavljeno donošenje novog Zakona o vjerskim pravima i slobodama za drugu polovinu 2018. godine. Međutim nedavno je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka najavio predstavljanje tog zakona za prvu polovinu 2019. godine.
Iz Srpske pravoslavne crkve, na sam pomen Zakona o vjerskim zajednicama, ocjenjuju da se radi o "otimačini imovine SPC koja se nalazi u Crnoj Gori", a iz Vlade tvrde da je cilj Zakona između ostalog da uvede srpsku crkvu u pravni sistem Crne Gore. Teška optužba je stigla nedavno i od srpskog patrijarha Irineja koji je Crnu Goru uporedio sa NDH, govoreći o odnosu prema srpskoj crkvi.
Zatim je sukob nastavljen objavljivanjem navodnog dokumenta Venecijanske komisije iz 2015. godine u kome se navodi "da bi kоnfiskacija crkava i njihоvе imоvinе kоja je planirana Nacrtоm zakоna о slоbоdi vjеrоispоvijеsti iz 2015. prеdstavljala kršеnjе Еvrоpskе kоnvеncijе о ljudskim pravima, kоjоm sе garantujе pravо na mirnо uživanjе imоvinе". Iz Vlade Crne Gore je saopšteno da je predstavljeno mišljenje Venecijanske komisije "podmetnuti falsifikat i isfabrikovani dokument koji pokazuje na šta su sve spremni pojedini zvaničnici SPC sa ciljem zadržavanja nelegitimnih privilegija i prihoda od uzurpirane državne imovine Crne Gore".
Nakon serije optužbi i kontraoptužbi postavlja se pitanje ima li rješenja za problem imovine Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i da li se to može učiniti novim Zakonom o vjerskim zajednicama.
Zoran Vujičić, koordinator pravnog programa Građanske alijanse, smatra da se to pitanje neće još dugo rješavati iako za tim postoji potreba.
"Imamo pitanje rješavanja finansija, odnosno netransparentno davanje odnosa ostalim vjerskim zajednicama koje je država regulisala ugovorom sa tim vjerskim zajednicama, a sa SPC to uopšte nije riješeno. Zakon o vjerskim zajednicama je trebalo da riješi odnos između države i SPC, međutim ovaj zakon vjerovatno neće u dogledno vrijeme biti usvojen. Jer prosto, zakon i činjenice su takve, da mi se čini da država nema previše manevra da određene stvari reguliše. Sa druge strane je potrebno da se usvoji taj zakon. U ovom trenutku je pat pozicija i jako je nezahvalno govoriti kada će ovaj zakon biti usvojen i kako će i u kojoj mjeri biti tretirano pitanje imovine SPC u Crnoj Gori", ocjenjuje Vujičić.
Pravni položaj vjerskih zajednica u Crnoj Gori je regulisan Zakonom iz davne 1977. godine.
Facebook Forum