Pobjednik predsjedničkih izbora i novi predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je da je ispunjeno obećanje i ostvarena vrijedna izborna pobjeda u korist evropske budućnosti Crne Gore.
"Ovaj izborni rezultat razumijem kao potvrdu čvrste riješenosti Crne Gore da nastavi evropskim putem, da nastavi putem evropskog kvaliteta života za sve građane i da nastavi putem koji će nas dovesti do punopravnog članstva u Evropskoj uniji (EU)", rekao je Đukanović u pobjedničkom govoru pred pristalicama u staroj zgradi Vlade u Podgorici.
Ranije je objavljeno da je lider Demokratske partije socijalista (DPS) osvojio oko 54 odsto glasova. Đukanović je naglasio da je tražio podršku da se napravi završni korak nakon dvadesetogodišnjeg hoda na putu ka evropskom sistemu vrijednosti.
"Dobili smo i ubijeđen sam da nećemo iznevjeriti očekivanja građana da ćemo u narednih pet godina taj korak napraviti i da ćemo dostići sve one rezultate koje smo planirali u tom periodu", istakao je novi crnogorski predsjednik.
Milo Đukanović se zahvalio partijskoj infrastrukturi i koalicionim partnerima riječima: "Zajedno smo poslali poruku svim u Crnoj Gori i izvan Crne Gore da smo mi nepobjediva koalicija".
Obraćajući se liderima opozicije, Đukanović je rekao da je izborni rezultat toliko ubjedljiv i toliko nadmoćan da je "ovo prava prilika da preispitate ono što su vaša vrlo istrajna politička stanovišta".
"Da shvatite da se ne može ništa napraviti prkoseći demokratskoj volji građana Crne Gore, da se ne može ništa napraviti sistematskim negiranjem i dobrih ostvarenja do kojih je Crna Gora došla tokom prethodne dvije decenije. Što se nas tiče – ruka je ispružena. Želimo da objedinimo crnogorske političke i ukupne društvene potencijale, da pokušamo da zajedno radimo na rješavanju svih izazova sa kojima se Crna Gora već danas suočava", poručio je Milo Đukanović.
Ovo će biti drugi predsjednički mandat predsjednika DPS-a, koji je bio na čelu Crne Gore od 1998. do 2002. godine, kada je pobijedio Momira Bulatovića, tadašnjeg favorita Slobodana Miloševića.
Predsjednički kandidat Mladen Bojanić koga je podržao veći dio opozicije osvojio je 33,6 odsto. Kandidatkinja Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović je osvojila 8,1 odsto glasova.
Ostali kandidati su osvojili manje od pet odsto glasova, a među njima najveći procenat je osvojio kandidat Marko Milačić 2,9 odsto koji se tokom kampanje zalagao za čvrste veze sa Rusijom i Srbijom.
Zahvaljujući se biračima koji su mu dali glas, kandidat dijela opozicije Mladen Bojanić je saopštio da je ponosan na svoj rezultat i da će nastaviti borbu protiv Đukanovića.
Bojanić vjeruje da je na veliki broj birača izvršen pritisak partija koje podržavaju Đukanovića.
"Znate koga smo imali za protivnika – čovjeka koji je zarobio državu i sve institucije. Nastaviću da se borim i molim opozicione birače da ovo ne shvate kao poraz. Nastaviću borbu da oslobodimo Crnu Goru od Đukanovića i njegove diktature", rekao je Bojanić na pres-konferenciji nakon objavljivanja preliminarnih rezultata prema kojima je Milo Đukanović osvojio kvalifikovanu većinu od preko polovine birača.
Kadidatkinja Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović je ocjenila da je lično zadovoljna jer je osvojila 60 odsto glasova više nego njena partija koja je kandidovala. Ipak, Vuksanović je naglasila da ne može biti zadovoljna ukupnim rezultatom opozicionih kandidata zbog budućnosti Crne Gore.
"Rezultat izbora je proizvod zarobljene države o kojoj je pisala i Evropska komisija. Vidim problem i u opoziciji, jer je Mladen Bojanić osvojio manje glasova nego stranke koje su ga podržale. Sigurno ću nastaviti da se sa svim borim za promjene koje su potrebne Crnoj Gori", poručila je Vuksanović.
Kada je riječ o političkim učincima predsjedničkih izbora, izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović je rekao "da jasnu podršku imaju oni kandidati koji su podržavaoci članstva Crne Gore u NATO".
"Ne samo kandidati Milo Đukanović i Draginja Vuksanović koji su, uslovno rečeno, oni koji su pro NATO imaju jasnu podršku, već je i jedna partija URA koja je podržala Mladena Bojanića pro NATO", rekao je Vujović.
Na izbore je izašlo 64 odsto upisanih u birački spisak, što za oko deset odsto manja izlaznost nego na parlamentarnim izborima 2016, a neznatno veća nego na prethodnim predsjedničkim izborima 2013. godine.
Mersudin Dautović, član Državne izborne komisije, je ocjenio da je izborni dan bio miran i da su građani pokazali zrelost i demokratski kapacitet.
Zlatko Vujović je saopštio da je registrovan značajan broj nepravilnosti.
"Međutim, broj i karakter tih nepravilnosti je značajno blaži i manji nego što je to bio slučaj na parlamentarnim izborima 2016. godine, kada su bile snažne tenzije. Međutim, tada je veći ulog bio u igri. Bila je, uslovno rečeno, borba za izvršnu vlast, gdje je kompletna moć. Predsjednik Crne Gore raspolaže veoma malim ovlašćenjima tako da on ne odlučuje o sudbini Crne Gore. Ipak, u nekim slučajevima, kada je riječ o predsjedniku najveće partije, onda se moć seli sa njim", ocijenio je Vujović.
Tokom izbornog dana prijavljeno je više nepravilnosti za koje je najavljeno da će biti procesuirane. Dio prijava je stiglo i do tužilaštva o navodnom dijeljenju novca biračima i paralelnim biračkim spiskovima i punktovima za evidentiranje birača koji su se nalazili u blizini biračkih mjesta.
Takođe, zabilježeno je više nepravilnosti koje su u međuvremenu ispravljene, a odnosile su se na pogrešno tumačenje Izbornog zakona od strane pojedinih biračkih odbora, kašnjenje otvaranja biračkih mjesta, fotografisanje izbornih listića. Iz tužilaštva je bilo saopšteno da će uz pomoć policije postupiti po prijavama.
Državna izborna komisija je odbila prigovor predsjedničkog kandidata opozicije Mladena Bojanića koji je u prijavi naveo da su pojedini birači glasali bez biometrijske lične karte i da njegovim predstavnicima nisu dozvolili da unesu primjedbe u zapisnike. Iz Demokratskog fronta (DF) je saopšteno da neće potpisati zapisnike na onim biračkim mjestima gdje je uočen "ogroman broj nepravilnosti".
U ponedjeljak će o toku i regularnosti izbornog procesa, svoju ocjenu dati i misija Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Izbore je pratilo više od 2.000 domaćih i stranih posmatrača te oko 30 medija. Glasačko pravo na predsjedničkim izborima imalo je 532.599 građana koji su mogli da glasaju na 1.214 biračkih mjesta.
Ovo su sedmi predsjednički izbori od uvođenja višepartijskog sistema.
Na funkciju predsjednika Crne Gore do sada su birani: Momir Bulatović u dva mandata, Milo Đukanović jedan mandat i Filip Vujanović posljednja tri mandata.
Facebook Forum