Dostupni linkovi

Slovenija: Pismo EK oko Hrvatske, ali i muke oko 'stare štednje'


Slovenija je – kao posljednji potez Vlade Mire Cerara koji je dao ostavku – uputila Europskoj komisiji pismo s prijedlogom pokretanja tužbe pred Europskim sudom, jer da Hrvatska nepoštivanjem odluke o arbitraži oko granice krši europsko pravo.

Sloveniju sve više opterećuje i pitanje „stare devizne štednje“ štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koja sprječava prodaju Nove ljubljanske banke.

Slovenski veleposlanik pri Europskoj uniji Janez Lenarčič predao je u kabinetu predsjednika Europske komisije Jean Claude Junckera pismo slovenske Vlade s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske pred Europskim sudom. Ako Komisija ne preuzme postupak, Slovenija najavljuje da će ga sama pokrenuti, ako Hrvatska u međuvremenu ne prihvati odredbe arbitraže. Komisija bi se trebala očitovati u roku od tri mjeseca. U hrvatskoj Vladi nisu iznenađeni.

„Mi smatramo da nema nikakvog niti povoda niti temelja za slovenske tvrdnje da bi Hrvatska neprimjenom arbitražne odluke na bilo koji način kršila europsko pravo. OK, Slovenija će sada pokušati animirati Europsku komisiju i pokušat će pokrenuti taj međudržavni spor“, kaže državna tajnica Andrea Zgombić Metelko.

Dobar poznavatelj hrvatsko-slovenskih odnosa, Denis Romac iz Novog lista u izjavi za Radio Slobodna Europa ne očekuje da će Komisija preuzeti tužbu protiv Hrvatske, niti da će se posebno očitovati, a ne vjeruje ni u uspjeh tužbe koju bi Slovenija sama pokrenula:

„Čini mi se da tu tužbu treba mnogo više promatrati u unutarnjopolitičkom slovenskom kontekstu, tako da je vjerojatno riječ o predizbornoj priči koja će se snažno reflektirati na predstojeću predizbornu kampanju.“

A Ceraru trebaju jaki aduti za predstojeće parlamentarne izbore koji će biti održani vjerojatno koncem svibnja. Potpora njegovoj stranci je sa 34 posto na prošlim izborima sada pala na mršavih 5 do 10 posto. Val štrajkova javnih službi koje traže veće plaće, zatim odluka Vrhovnog suda Slovenije kojom je osporen njegov projekt jačanja željezničke veze koparske luke, ali i zastoj u prodaji Nove ljubljanske banke - sve to je Cerara koštalo popularnosti.

Priča sa bankom ima jako mnogo veze s Hrvatskom. Nova ljubljanska banka nastala je kada je Slovenija posebnim ustavnim zakonom 1994. godine odbacila bilo kakvu odgovornost za štednju hrvatskih i bh. štediša u podružnicama Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu iz vremena socijalizma, štediše uputila da se namire u sukcesiji bivše Jugoslavije, i nastavila poslovanje nove banke kao da se ništa nije desilo.

Međutim, za sanaciju nove banke trebalo je čak 2,3 milijarde eura. Europska komisija ne voli državne potpore, pa je kao uvjet da odobri Sloveniji da tolikim novcem pomogne banci, zatražila da slovenska država kao stopostotni vlasnik potom proda većinski paket dionica u njoj.

Slovenci to do dana današnjeg nisu napravili, i Europska komisija je zbog toga u siječnju pokrenula istragu protiv njih, optužujući Sloveniju da potpore nisu zakonito implementirane. Jedan od mogućih scenarija je da Komisija naredi banci da sav taj veliki novac vrati slovenskoj državi.

Nema kupaca za Novu ljubljansku banku i zbog toga što je ustanovljeno da su njene potencijalne obaveze prema dvjema hrvatskim bankama preko 400 milijuna eura glavnice i kamata takozvane „prenesene štednje“. Radi se o onom dijelu stare štednje hrvatskih i bh. štediša Ljubljanske banke koje Slovenija ne priznaje, a za koju su obavezu preuzele dvije hrvatske banke, s namjerom da se kasnije naplate od Ljubljanske banke. Niz postupaka se tu već vodi. Međutim, Slovenija i tu planira donijeti još jedan ustavni zakon kojim bi spriječila bilo kakve isplate hrvatskim bankama.

„Slovenija i tu pokazuje da ništa nije naučila,“ kaže Romac, podsjećajući da je Europski sud za ljudska prava pred par godina proglasio Sloveniju odgovornom za „staru štednju“ hrvatskih i bh. štediša.

„Jedini put da se to pitanje riješi je da Slovenija preuzme odgovornost i za 'prenesenu deviznu štednju', zato što se radi o onoj istoj štednji kao što je obična neisplaćena devizna štednja za koju je Europski sud za ljudska prava proglasio Sloveniju u cijelosti obaveznom i odgovornom“, zaključuje Romac.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG