Političko TV kadriranje

Imenovanje novinara Tvrtka Milovića za urednika dokumentarnog programa BHRT-a izazvalo je brojne reakcije. Federalna televizija, javni emiter sa kojim BHRT dijeli istu zgradu, prekinula je saradnju sa ovom redakcijom, tvrdeći kako je imenovanje novinara Tvrtka Milovića crta ispod koje ne mogu ići.

Federalnoj televiziji sporni su javni istupi novinara Milovića, koji su u bh. javnosti okarakterisani kao govor mržnje, te pozivanje na etničku segregaciju i izolaciju osoba na temelju njihove etničke pripadnosti

Poslednja dešavanja u RTV domu u Sarajevu, u kojem godinama zajednički prostor dijeli BHRT i FTV su ogledalo društva u kojem se ova zemlja nalazi. Godinama programski sadržaji javnih emitera pokazuju da oni ne služe javnosti već određenim političkim strujama.

"Završni radovi izgleda pred raspad. Nažalost u javnim servisima ljudi se već godinama biraju uglavnom po tom nacionalnom kriteriju, što ne bi bio neki veliki problem da se odnosi na neke ključne pozicije, ali očigledno je da je ta zaraza po nacionalnoj liniji zahvatila cijelu vertikalu. Mislim da je reakcija Federalne televizije ishitrena. Kada su ti povodi u pitanju, kada se stvari raspadaju, uvijek se pojavi neki najmanje bitan povod da se realizira nešto što već postoji kao takvo, a to je jedan ogroman i profesionalni i svaki drugi raspad između dvije televizije koje su pod istim krovom", smatra Boro Kontić dugogodišnji novinar i urednik.

Medijski analitičar, Amer Tikveša smatra kako su javni emiteri u BiH u potpunosti u funkciji politike.

"Javni servis je sredstvo za dozivanje u redove dominantnih ideologija, on nije javni servis građana. Izbor Tvrtka Milovića je to potvrdio. Principijelan bi bio odnos FTV-a da radi to što radi da i kod njih nije takav slučaj, samo sa aspekta dozivanja u redove drugih ideologija u odnosu na Milovićevu ideologiju hrvatskog nacionalizma", objašnjava Tikveša.

Sve je počelo prije nekoliko mjeseci. U utrci za poziciju direktora BHRT, Tvrtka Milovića je pobijedio Nikola Marković. Potom raspodjelom redakcija, naravno po nacionalnom ključu, Milović je pobijedio režisera dokumentarnih filmova Srđana Šarenca.

Izbor Milovića za urednika dokumentarnog programa, nije sporan samo zbog činjenice da nema gotovo nikakvog iskustva u radu u toj novinarskoj branši, nego i zbog njegovih političkih stavova koji bi se u najkraćem mogli tretirati kao "govor mržnje". Ovako na svom twitter profilu piše novoizabrani urednik dokumentarnog programa BHRT-a:

"Kada sam stigao u Sarajevo 2007. govorilo se o 900 djece. Kada je bila Pašovićeva izložba sa stolicama već je bilo 1.100 malih stolica za ubijenu djecu. Evo sad vidim naraslo na 1602. Jadna djeca...", napisao je Milović.

Godinama Milović insistira na tvrdnji da bi Hrvatska, kako bi primorala bošnjačke političare da prihvate političke zahtjeve HDZ-a BiH, "korisnicima bh. putovnica" trebala uvesti vize. Pa stoji, citiramo:

"Suverena država sebi ne može dozvoliti da ubojice njenih sugrađana neometano ljetuju i prolaze kroz Hrvatsku svake godine." Milović je ovo rekao za Hrvatski Medijski Servis.

Očito je da njegov politički angažman nije bio uzaludan. Donio mu je poziciju urednika redakcija dokumentarnog programa.

"Dokumentarni program BHRT-a nije ni po čemu javan, nemaju produkciju. To je više nekakva njihova nagrada njemu, ne može on proizvesti nikakav stvarni utjecaj sa te pozicije", smatra Tikveša.

U saopćenju koje je Federalna televizija uputila BHRT-u stoji kako se rukovodstvo entitetskog javnog servisa plaši da je imenovanjem Milovića počela operacija etničke podjele Javnog radio-televizijskoga servisa u BiH. No, može se govoriti i o tome da se sukob političkih partija iz skupština i restorana preselio u kadrovsku politiku javnih emitera.

Poslijednjih nekoliko mjeseci BHRT je pokazao da na kreiranje programa i programske šeme politika itekako ima uticaja. Tako je najavljen intervju sa direktoricom Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu Sebijom Izetbegović, inače suprugom člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, povučen bez valjanog objašnjena. Emitovan je naknadno, a medijski stručnjaci otkrili su niz nelogičnosti i tvrdili da je dio intervjua naknadno sniman i ponovo montiran.

Postoje li javni servisi, nezavisni i odogovorni prema javnosti, od čijih prihoda se finansiraju?

"Sve pare koje dođu, potroše se za pravljenje programa namjenjenog političkim strankama koje su dale novac, a ne javnosti. Na vaše pitanje ima li, nažalost, trebalo bi, ali nema", odgovara Boro Kontić.

Rad javnih servisa odavno je krenuo nizbrdicom i to prije svega zahvaljujući političkim pritiscima, ekonomskoj nestabilnosti ali i problemima oko donošenja Zakona o javnom Radio-televizijskom sistemu BiH.