U organizaciji Evropske banke za obnovu i razvoj, u Londonu je u utorak završena dvodnevna Investiciona konferencija zemalja Zapadnog Balkana, čiji je cilj podsticanje saradnje i ekonomskog razvoja. Samit je dokaz da je region dostigao nivo stabilnosti i saradnje, poruka je čelnika Evropske banke.
Transport i energetika ključne su oblasti za bolje povezivanje regiona, zajednički je stav premijera Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Albanije, Hrvatske, Kosova i Makedonije, posebno naglašen prvog dana konferencije. Saradnja u regionu jedan je od prioriteta Vijeća ministara i vanjske politike BiH u narednom periodu, naglasio predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić. On je naveo nekoliko primjera regionalne saradnje:
“To su potpisivanje Sporazuma o granici sa Crnom Gorom, dogovor zajedničke infrastrukturne i diplomatske aktivnosti sa Srbijom (održavanje zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije), potpisivanje Sporazuma o uzajamnim putovanjima državljana BiH i Republike Albanije. Ubrzo će biti održane zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH sa Vladom Republike Hrvatske kao i Vladom Crne Gore.“
Predsjedavajući Vijeća ministara, govoreći o infrastrukturi je posebno izdvojio izgradnju koridora Vc, što predstavlja prioritet Bosne i Hercegovine.
Drugo ključno područje koje povezuje region je energetika, rekao je Zvizdić i podsjetio da je početkom jula 2015. na sastanku ministara šest zemalja Zapadnog Balkana u Sekretarijatu Energetske zajednice u Beču prihvaćena Zajednička izjava u čijem aneksu je data lista od pet prioritetnih projekata koji se odnose na regionalno povezivanje, a mogu biti spremni za realizaciju u ovoj godini i finansirat će se kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan.
“BiH je uključena i u projekat 400 kV interkonekcije sa Srbijom i Crnom Gorom (Višegrad-Bajina Bašta-Pljevlja) koja ujedno otvara koridore prema Rumuniji i Bugarskoj, odnosno putem podvodne kablovske veze i prema Italiji. Vrijednost ovog projekta je 66 miliona eura“, izjavio je Zvizdić.
Hrvatski premijer Tihomir Orešković, je takođe podržao regionalnu saradnju navodeći da Hrvatska ali i ostale države, žele istovremeno biti i dio svjetskih ulaganja.
„Kad gledamo fondove za investicije – imamo ovih 10,7 milijardi eura koje možemo iskoristiti, i to je do nas. Dakle, taj novac za te projekte, to ćemo mi iskoristiti, to samo trebamo pokrenuti, dok za ove druge projekte i investicije, gdje su investitori izvana, tu trebamo pokazati da smo stabilni u vezi porezne politike. Kao bivši investitor, moram reći da mi je to bio uvijek najveći problem. Ako se porezna politika mijenja svakih šest mjeseci, tko će investirati?“, pitao je Orešković
Premijer Srbije Aleksandar Vučić je naglasio da su zemlje regiona prirodno upućene jedna na drugu.
„Ne računajući Evropsku uniju, najveći trgovinski partneri Republike Srbije jesu zemlje iz regiona. Za nas su ovi ljudi ovde na Konferenciji, najvažniji partneri. Znamo koliko je bitno da ulažemo ne samo u naše ekonomske već i političke odnose.
Potrebna nam je veća podrška Evropske banke za obnovu i razvoj, potreban nam je novac da završimo put Niš – Priština. Sada ni Srbima ni Albancima ne možemo da pokažemo ništa, ako im ne pokažemo put i ako tim putem ne možemo brže stizati jedni do drugih, i ako nam kamioni budu stajali – mi kažemo na administrativnoj liniji a drugi kažu na granici, po dva tri dana, a to je isti slučaj i sa BiH i sa Hrvatskom, i sa ostalim“, poručio je Vučić.
Predsjednik Vlade Crne Gore, Milo Đukanović je istakao kako se investicijski forum održava u nepovoljnim geopolitičkim okolnostima.
„Na evropskoj agendi su važna i urgentna pitanja: migrantske krize, rizici terorizma, neriješeno ukrajinsko pitanje, brojni izazovi unutar same Evropske unije. I nakon sedam godina nakon početka globalne finansijske krize, evropska ekonomija nastavlja da se suočava sa teškoćama. Niske cijene nafte, monetarni stimulansi i predah u primjeni restriktivnih mjera nijesu donijeli dinamičniji ekonomski rast. Bez obzira na sve izazove, države Zapadnog Balkana vjeruju u ujedinjenu Evropu“, naglasio je Đukanović.
Premijer Kosova Isa Mustafa je naglasio kako privreda bilježi pojačan broj stranih ulagača a da je jedan od najvažnijih oslonaca u razvoju privrede saradnja sa zemljama u okruženju
“Uspješna regionalna saradnja ne zavisi samo od dobrih političkih odnosa, ona je usko povezana sa jakom infrastrukturom koja nije prepreka nego motor saradnje i dobrih odnosa u različitim oblastima”, rekao je na londonskoj konferenciji kosovski premijer.
Slične stavove iznio je i premijer Albanije Edi Rama.
“Zemlje Zapadnog Balkana su isuviše male, naše ekonomije su slabe da bi se takmičili između sebe. Najveće šanse imamo na svjetskom tržištu ako budemo istupali zajedno i jedinstveno,” poručio je Rama.
Predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj, odnosno domaćin i organizaror konferencije Suma Chakrabarti je istakao da podrška Evropske banke za obnovu i razvoj u svijetu stranih ulaganja, ujedno znači preporuku i reputaciju za bilo koju zemlju a posebno Zapadnog Balkana.
