Pred Sudom Bosne i Hercegovine završeno je prvo ročište na suđenju ratnom komandantu Armije BiH u Srebrenici Naseru Oriću, te njegovom saborcu Sabahudinu Muhiću. Optužnicom, podignutom krajem avgusta, Orić i Muhić se terete da su 1992. godine na području Bratunca i Srebrenice počinili ratni zločin ubivši trojicu ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.
Optužnica ih tereti da su 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili Slobodana Ilića, Milutina Miloševića i Mitra Savića.
Na ranijem ročištu za izjašnjenje o krivnji Orić i Muhić izjasnili se da nisu krivi za ovaj zločin. Tužilac Tužilaštva BiH Miroslav Janjić, tokom procesa namjerava ispitati 30 svjedoka, među kojima i jednog zaštićenog, a najavljeno je i izvođenje 63 materijalna dokaza.
"Oštećeni su imali status ratnih zarobljenika, predali su oružje i bili pod vlašću pripadnika TO Srebrenica. Orić i Muhić su bili svjesni da postupaju suprotno Ženevskim konvencijama, jer su zarobljenici bili njima podređeni, bez slobode kretanja", kazao je Janjić.
Prema prvoj tački optužnice, Orić je 12. jula 1992. godine ubio zarobljenika u selu Zalazje tako što ga je udario nogom i ubo nožem u predjelu vrata. Prema drugoj tački optužnice, Orić je tukao jednog zatvorenika nakon čega je Muhić u njega ispucao rafal.
Braniteljica Nasera Orića, Lejla Čović, izrazila je nezadovoljstvo time što je istraga trajala kratko.
"U ovoj naredbi za provođenje istrage navode se iskazi pet svjedoka, od kojih ni jedan ne spominje Orića, niti ga dovode u vezu sa djelima koja mu se stavljaju na teret. Kako je Tužilaštvo BiH donijelo ovakvu naredbu za provođenje istrage kada nije imalo ni jedan dokaz", navodi Čović.
Sa Čovićevom se slaže i Muhićeva odbrana navodeći kako je riječ o neuobičajnom načinu pokretanja istrage i podizanja optužnice u ovom predmetu.
Početak suđenja propraćen je velikim interesovanjem javnosti, naročito članica udruženja koja okupljaju žrtve genocida u Srebrenici. Također, suđenju su prisustvovali i predstavnici udruženja srpskih žrtava. Radojka Filipović, predsjednica Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila općine Bratunac kaže kako se nada pravednom procesu, mada nije zadovoljna činjenicom da se sudi samo za tri ubistva.
"Došli smo na mjesto gdje bismo trebali potražiti istinu o stradanju Srba i gdje treba da se donese pravosnažna sudska presuda za barem jednog ubijenog Srbina s područja Bratunca, Srebrenice, Milića, Šekovića, Vlasenice, Zvornika, za zločine koje su činili muslimani iz Srebrenice pod komandom Nasera Orića. Naši najmiliji nisu ubijeni u napadu na Srebrenicu, već su sjedili kod svojih kuća. Nadam se da će proces pokazati da je Naser Orić kriv i da će mu biti izrečena pravosudna sudska presuda", zaključila je Filipović.
S druge strane, predsjednica Udruženja pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, Munira Subašić, smatra kako se u ovom slučaju radi o nekredibilnim svjedocima.
"Kao porodice i majke koje su izgubile svoju djecu ne slažemo se da lažni svjedok koji je pobjegao iz BiH u Beograd svjedoči i to putem linka. Neka gospodin dođe u BiH i nek svjedoči!", poručila je Subašić.
Sud BiH potvrdio je 9. septembra optužnicu protiv Orića i Muhića za zločin nad ratnim zarobljenicima, a nakon što je prethodno Srbija raspisala potjernicu za Orićem po kojoj je uhapšen u Švicarskoj, odakle je, po okončanju ekstradicijskog postupka, izručen BiH.
"Planirani haos"
Suđenje je zakazano nakon što je konačnu riječ po zahtjevu Orićeve odbrane dao i Haški tribunal. Naime, njegova odbrana je tražila od Tribunala da naredi Sudu BiH da obustavi postupak za ratne zločine u Srebrenici protiv njega, s obzirom na to da mu se već sudilo za zločine i da je 2008. godine u Hagu pravosnažno oslobođen krivice.
Okosnicu zahtjeva, Orićeva je odbrana našla u pravilu non bis in idem, po kojem se ne može suditi dva puta po pravomoćno presuđenoj stvari.
Međutim, sudija Mehanizma za međunarodne krivične sudove, Liu Daqun, u decembru prošle godine odbacio je zahtjev za obustavljanje postupka. Obrazlažući odluku, sudija je naveo da se Oriću sudilo po komadnoj odgovornosti za zločine koje su počinili vojnici pod njegovim zapovjedništvom, dok se na Sudu BiH tereti lično za navedena ubistva.
Slučaj je pokrenut nakon što je Srbija raspisala potjernicu za Orićem zbog ovih zločina, te je uhapšen u Švicarskoj, odakle je po okončanju ekstradicijskog postupka izručen BiH.
Nedugo po izručenju uslijedila je i optužnica, a Orić je pušten da se brani sa slobode uz mjere zabrane.
S jedne strane, porodice traže da se odgovorni za zločin u Zalazju imenju i kazne, a s druge, pravni eksperti i analitičari ukazuju na to da se u tom slučaju radilo o legitimnoj vojnoj meti.
Podsjetimo da je o zločinu u mjestu Zalazje, te ubistvu Slobodana Ilića govorio u svojoj knjizi "Planirani haos"i Ibran Mustafić, jedan od ključnih ljudi tokom rata u Srebrenici. Mustafić je naveo kako mu je to posvjedočio sam Orić, te je izrazio spremnost i da svoja saznanja potvrdi na sudu.
S druge strane, odbrana Nasera Orića je u nekoliko navrata navodila kako se optužbe temelje i na izjavama nekredibilnog svjedoka Samira Avdića, za kojeg smatraju da se radi o psihički nestabilnoj ličnosti.
Zalazje je i prema Mirsadu Tokači, direktoru Istraživačko dokumentacionog centra, bio legitimni vojni cilj.
"Mi raspolažemo podacima o tome da je u selu Zalazje poginulo ukupno 42 lica od čega 40 vojnika i dva civila. Akcija koja se odvijala na tom prostoru, a vodila je Armija BiH i u to vrijeme komandant tih jedinica bio je i Naser Orić. Tokom legalne vojne akcije pobili su te ljude. Ono što je pitanje sada je da li je neko od tih ljudi preživio, pa je ubijen kao ratni zarobljenik. To je dio optužbe koja se trenutno odnosi na Nasera Orića i na Tužilaštvu BiH je da dokaže da li se to zaista desilo, te da li se taj događaj može pripisati upravo njima dvojici. Za taj slučaj vezan je i još jedan, koji se dogodio u isto vrijeme, a to je pogibija dvadeset vojnika koji su upali u zasjedu Orićevih jedinica, tako da je ukupno u tim vojnim operacijama koje su se odvijale u i oko Zalazja stradalo oko 60 vojnika", kaže Tokača.
Nastavak suđenja zakazan je za 16. februar.
