Nakon nekoliko mjeseci krize vlasti u Federacije BIH, koju je prouzrokovao izlazak Demokratske fronte iz vlasti, formirana je nova koalicija. Pored Hrvatske demokratske zajednice, nekoć ljuti protivnici, lideri Stranke demokratske akcije i Saveza za bolju budućnost, Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić, obustavili su svađanje, te pružili jedan drugome ruku. Da li će to značiti korak ka potrebnim reformama ili pak novo usložnjavanje političke zbilje u BiH, vrijeme će pokazati.
Federacija BiH dobila je novu parlamentarnu većinu koju čine Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica i Savez za bolju budućnost. Vanredna sjednica Predstavničkog doma biće održana u petak, 09. oktobra kada će zastupnici razmatrati rebalans budžeta.
“Predsjednik Kluba Saveza za bolju budućnost, Nasir Beganović kazao je da će SBB u ovoj fazi imati jednu bezrezervnu podršku u deblokiranju rada Predstavničkog doma, što ja izuzetno cijenim i mislim da je to dobar znak za stabilizaciju odnosa u FBiH”, navodi Edin Mušić, predsjedavajući doma.
A formiranje nove koalicije dogovoreno je prije nekoliko dana. Simbolično tokom muslimankog praznika Bajrama, dvojica lidera bošnjačkog establišmenta sjela su za sto. Odlučili su obustaviti međusobne napade. Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić razgovarali su u četiri oka, a glavna tema razgovora vezana je za uspostavu šireg dogovora unutar bošnjačkog nacionalnog korpusa kao i preslagivanje parlamenetarne većine koja je u krizi nakon izlaska Demokratske fronte iz vlasti na nivou FBiH.
“Mi Bošnjaci, uključujući i mene često kažemo stvari koje se u javnosti shvataju bukvalno. BiH, ako hoće da opstane zahtijeva kompromis svih, uključujući mene i gospodina Izetbegovića, Čovića i ostale”, poručio je Fahrudin Radončić.
Sa SBB-om u vlasti, SDA, HDZ, te Stranka za BiH i A-SDA imaju većinu u oba doma entitetskog Parlamenta. U federalnom Predstavničkom domu ovih pet stranaka zajedno ima 62 zastupnika, od ukupno 98. Jaku većinu imaju i u Domu naroda gdje od za sada ukupno 54 imaju 28 delagata. Na državnom nivou, uz Savez za promjene od 42 zastupnika, koalicija broji stabilnih 25 glasova. Analitičar Adnan Huskić smatra kako će ovaj potez lidera bošnjačkih stranaka prekinuti blokadu u Federaciji BiH, te da će se konačno krenuti sa neophodnim reformama.
“Ako posmataramo matematički – da, zato što se ovdje sada radi o jednoj čvršćoj koaliciji, koja već nekoliko puta naglašeno preuzima na sebe odgovornost za procese u državi i upravo pitanje prekida blokade evropskog puta BiH navaodi kao primarni cilj”, objašnjava Huskić.
Nešto drugačije mišljenje ima politički analitičar Esad Bajtal. Kaže kako teško može vjerovati u iskrene namjere ove dvojice:
“Najbliže su istini svi oni koji misle da je to ipak njihov neki uzajamni deal, neka njihova potreba uzajamnog čuvanja i ostanka na vlasti. To opet ponavljam, iskustveno, misleći, koristeći logiku dosadašnjih iskustava sa svima njima, uglavnom izgleda da je tako”, smatra Bajtal.
A samo mjesec prije dogovor između Izetbegovića i Radončića bio je nezamisliv. Optužbe, uvrede, omalovažavanja, dio su opusa kojima su se ova dvojica bh političara redovno prozivala u medijima. Podsjećamo na neke od ranijih izjava:
“On želi da ovom zemljom vladaju sinovi, unuci, paraunuci mladomuslimanskog kruga. On je 25 godina na vlasti. Bosna je prva po nezaposlenosti, siromaštvu, korupciji. Mi imamo zemlju u kojoj postoje politički procesi, u kojoj postoji prljava privatizacija, ratno profiterstvo, zemlju u kojoj postoji mnogo neriješenih političkih ubistava, koja je potpuno sebi dovela mudžahedine, pa smo iz toga dobili velike belaje sigurnosnog tipa, I zašto bi to bio ja čovjek koji će o tome da ćuti”, zapitao se Radončić.
“Ne kažem ja da je Radončić niti Abdić, niti Karadžić, ali da je čovjek koji permanentno pravi konflikt i nered u ovoj zemlji i štetu ogromnu ovoj zemlji, sigurno jeste”, poručio je Izetbegović.
Najgori period bila je predizborna kampanja pred održavnje Općih izbora 2014 godine. Sukob dvojice lidera takozvanih bošnjačkih stranaka dosegao je vrhunac. Niti jedan od njih nije želio sa onim drugim u koaliciju.
“Ja ne znam s kime bi mi i kako ušli u vlast. Neko je obećavao 100 hiljada radnih mjesta. Nas ovdje zovu kao neki pojas za spasavanje. Koju mi to opciju da spašavamo”, rekao je prije nekoliko mjeseci Radončić.
“Uvijek bih radije vidio ojačanu stranku doktora Silajdžića, nego stranku ljudi koji su pristali da im ovakav čovjek bude vođa kao što je Radončić. Svi oni dobro znaju ko je Radončić”, izjavio je Izetbegović.
Brojni su sukobi između političara koji teže istim ideologijama. Međuim, Izetbegović i Radončić su primjer kakav može biti sukob dvije javne ličnosti. Da li ovom narodu trebaju takvi predstavnici pita se politički analitičar Esad Bajtal:
“Ako je to sve tako kako su oni jedan o drugome govorili, nas zanima zašto će oni uopće u politici i mogu li nas takvi ljudi voditi. A ako ništa nije od toga istina, kako su jedan drugome prebacivali, onda je u pitanju činjenica da obje strane lažu, pa opet isto pitanje-mogu li nas takvi ljudi voditi? Oni su zapravo izjednačavajući se međusobno tim optužbama naprosto jedna prirodna veza”, objašnjava Bajtal.
Bilo kako bilo, sudeći prema pisanjima većine medija u BiH, pomirenje između Bakira i Fahrudina najvažniji je politički događaj za bošnjački narod u posljednjih pet godina. Mnogi smatraju da je unutarbošnjačko jedinstvo potrebno, a da će se formirati stabilna koalicija na svim nivoima vlasti, kako bi bile nastavljene započete reforme i put ka Evropskoj uniji.
