Djeca bošnjačke nacionalnosti u Republici Srpskoj ove školske godine umjesto bosanskog, kako je to propisano Ustavom BIH, moraju učiti bošnjački, kako to traži vlast u Republici Srpskoj.
Samo na području Zvornika oko 500 djece nije u školskim klupama, jer njihovi roditelji bojkotuju nastavni plan i program koji njihovoj djeci ne dozvoljava izučavanje maternjeg jezika.
„Mi roditelji smo prepoznali taj problem, jer znamo da nam je Ustavom zagarantovano da imamo pravo na jedan službeni jezik. Sada nam se nameće nešto što ne postoji. Ne postoji udžbenik koji se zove bošnjački jezik. Ne postoji profesor koji je završio bošnjački jezik, niti na fakultetima ima takav smjer. Mi njih pitamo ko će našu djecu učiti, oni naravno samo blijedo gledaju. I zamislite, moje dijete će sutra završiti devetogodišnje obrazovanje, želim ga upisati u srednju školu. Ko će ga upisati ako mu u svjedočanstvu piše da je pohađao bošnjački jezik. Taj jezik ne postoji“, kaže Mensur Selimović, roditelj iz Križevića kod Zvornika.
Povratnici u Kotorskom nadomak Doboja odlučili su da njihova djeca bojkotuju časove "jezika bošnjačkog naroda", dok se ne vrati predmet bosanski jezik. Umjesto toga, djeca će izučavati sve ostale časove, uključujući i srpski jezik. Kako su naglasili, tokom godine i oni će tražiti uvođenje nacionalne grupe predmeta.
„Djeca u našoj školi su do sada paralelno izučavala srpski i bosanski jezik. Djeca će nastaviti da izučavaju srpski, a mi ćemo bojkotovati nastavu bošnjačkog jezika dokle on ne bude bosanski ili maternji˝, pojašnjava Lamija Mehmedić, predstavnica savjeta roditelja.
Bošnjačka djeca iz Konjević-Polja kod Bratunca i Vrbanjaca kod Kotor Varoši prošle školske godine su išla na instruktivnu nastavu u Novoj Kasabi, jer im u tamošnjoj školi nije omogućeno da izučavaju nacionalnu grupu predmeta. I ovu školsku godinu započeli su na istom mjestu, pa njih 111 pohađa nastavu po programu Kantona Sarajevo, ali je pitanje do kada će to moći finansijski podnijeti, kaže Muhizin Omerović, jedan od roditelja.
˝Bez obzira kakvi uslovi bili ovdje, mi nemamo druge opcije. Mi ćemo ovu sedmicu nekako iznjeti što se tiče organizacije i edukacije u ovom edukativnom centru u Novoj Kasabi. Međutim, od naredne sedmice savjet roditelja je donio odluku da ponovo stupamo u bojkot, jer nemamo mogućnosti definitivno, niti ovi mladi ljudi koji su došli iz Sarajeva imaju mogućnosti da drže nastavu uz svu njihovu dobru volju˝, navodi Omerović.
Prijetnje ministru
Vlasti Republike Srpske i dalje ustrajavaju u tome da u Ustavu ovog bh. entiteta piše da se u njemu koristi "jezik srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda", pa se po "pravilima tvorbe", jezik bošnjačkog naroda zove ''bošnjačkim''.
˝Ono što piše u Ustavu, ja sam to nudio i ništa nisam izmišljao, nikakve nove nazive nisam izmišljao, tako da određeni napadi koji dolaze iz medija na moj račun ne stoje˝, ističe ministar prosvjete Republike Srpske Dane Malešević.
Ipak, prema međuentitetskom sporazumu iz 2002. godine, učenicima bošnjačke nacionalnosti u Republici Srpskoj, ako ih u školi ima više od 50 odsto, treba se omogućiti uvođenje bosanskog jezika, istorije, geografije i vjeronauke, a isto se treba omogućiti i učenicima srpske nacionalnosti u Federaciji BiH.
Bez obzira na ovaj sporazum, prava se ne poštuju, a ministar za izbjegle i raseljene osobe Federacije BiH Edin Ramić smatra da je negiranje prava na jezik neprihvatljivo u 21. vijeku.
˝Nije u odnosu na prošlu godinu izmjenjen niti jedan zakonski propis, a neko je odlučio da ove godine komplikuje život povratnicima na način da im kaže-ne možete vi sada svoj jezik zvati bosanskim˝, navodi Ramić.
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH smatra da je ovo jalov i besmislen konflikt gdje su glavne žrtve djeca.
˝Imamo pražnjenje BiH, ukidaju se čitava odjeljenja, škole se ukidaju. Na kraju krajeva neće ko imati učiti ni srpski, ni hrvatsk,i ni bosanski jezik. Je li sreća u tome da nekom zabranite i da mu naredite kako će se njegov jezik zvati? Zašto moramo stalno da jedni drugima nešto namećemo i zabranjujemo? Zovite svoj jezik kako god hoćete, mi ćemo svoj zvati bosanski˝, poručuje Izetbegović.
Povodom problema negiranja bosanskog jezika u Republici Srpskoj oglasio se i OHR, koji navodi da se činom potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, koji sadrži tekst Sporazuma na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, priznaju tri službena jezika u BiH.
„Ova situacija ukazuje na potrebu da se ova pitanja trebaju hitno rješavati. Istovremeno, roditelji i Ministarstvo obrazovanja RS trebaju bez daljnjeg odlaganja ponovo početi direktan dijalog. Od najvećeg je značaja postići dogovor o konkretnim rješenjima koja će osigurati da se djeca vrate u učionice i dobiju adekvatno obrazovanje. Nema alternative nego da sve zainteresirane strane počnu iskrene razgovore u cilju pronalaska daljnjeg puta u najboljem interesu djece", kaže Ljiljana Radetić, portparolka OHR-a.
Koliko je ova tema podigla strasti u Republici Srpskoj pokazuje i tvrdnje iz kabineta entitetskog ministra prosvjete Dane Maleševića, da su mu telefonom upućenje prijetnje smrću, što je i prijavljeno Ministarstvu unutrašnjih poslova.
„Za sada nepoznato lice pozvalo je u kabinet ministra, vrijeđajući Maleševića i zaposlene u kabinetu po nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Nepoznato lice ministra je nazvalo `četničkim podvojvodom` i prijetilo da će mu `bosanski jezik urezati na čelu`, kao i da će on i zaposleni u kabinetu `biti zaklani i raskomadani", kaže Branka Rogač, portparol Ministarstva prosvjete.
Bez obzira što je BiH komplikovana država, u kojoj svako vuče na svoju stranu i u kojoj ima mnogo spornih pitanja o kojima je gotovo nemoguće postići dogovor, pitanje poštovanja jezika drugih ne bi trebalo biti predmet podjela i diskriminacije koje utiču na obrazovanje djece, ali je ipak tako.