Samo petnaest minuta nakon što je jedan Budvanin inspekciji anonimno prijavio nepravilnosti u poslovanju jednog lokala, na mobilni telefon su mu pristigle prijeteće sms poruke od vlasnika tog ugostiteljskog objekta. Serija prijetećih poruka stigla je, prema riječima ovog Budvanina, i njegovoj supruzi, pa je slučaj prijavio policiji i medijima. Poslednje iskustvo iz Budve otvara seriju pitanja, a prvo je: kako će se gradjani osnažiti da nezakonitost prijave inspekciji ako im bezbijednost nije garantovana ni posle anonimne prijave...
Iskustvo Budvanina koji je Call centru Uprave za inspekcijske poslove anonimno prijavio kako jedan lokal u tom gradu ne izdaje fiskalne račune- predstavnici građanskog sektora, koji se bave problemom korupcije, okarakterisali su kao zabrinjavajuće i obeshrabrujuće za druge građane Crne Gore. Iz državne Uprave za inspekcijske poslove međutim, tvrde da građani imaju povjerenja u inspekciju. Inspektori su, kažu nadležni, nakon prijave preko Call-centara kontrolisali pomenuti objekat i preduzeli zakonom predviđene mjere.
A na pitanje: kako objašnjavaju to što su građaninu nakon anonimne prijave pristigle prijeteće poruke vlasnika lokala u kom su se dogodile pomenute nezakonitosti? Portparol Uprave Milena Ostojić odgovara:
"Dakle, inspektori koji su vršili inspekcijski nadzor u ovom objektu primili su anonimnu prijavu i nijesu znali identitet podnosioca inicijative, te stoga nijesu ni mogli da otkriju njegov identitet. Građani imaju povjerenje u inspekcije Uprave za inspekcijske poslove, jer inspektori u skladu sa zakonom postupaju po svim prijavama, pa tako i anonimnim. A što se tiče preispitivanja rada službenika Uprava to neće raditi jer nema osnova za to, s obzirom da inspektori nijesu znali ko je podnosilac inicijative."
Ovakve argumente Uprave za inspekcijske poslove dugogodišnji aktivista civilnog sektora Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje (CGO)okarakterisao je kao "mršav".
"Ali ovdje se radi o jasnom slučaju. To je ovako vrlo, vrlo tanak, vrlo mršav argument. Jer oni su očigledno proslijedili broj telefona. Iako nijesu znali identitet znaju odakle je stigla anonimna prijava i očiglednio su proslijedili broj telefona, a to je sasvim dovoljna informacija jer mi svi znamo da može da se napravi neprijatnost onome ko je pokušao da podnese anonimnu prijavu za očiglednu nezakonitost", precizirao je Marić.
Podsjetimo, pojam "zviždač' prvi put je uveden u crnogorski pravni sistem putem Zakona o sprečavanju korupcije, koji je usvojen početkom ove godine. Iz Vlade su objasnili kako će ovaj zakon podstaći više ljudi da prijave zloupotrebe te poboljšati zaštitu 'zviždača'. Međutim, Dejan Milovac iz MANS-a se plaši da se u praksi od tog zakona "nije puno odmaklo". On kaže da je poslednje dešavanje iz Budve samo jedno u nizu i podsjeća na slične primjere gdje su oni koji su se odvažili da prijave korupciju imali probleme.
"Nekoliko slučajeva koje smo imali priliku da vidimo, uključujući i ovaj poslednji, ali i neki raniji koji su se ticali puno ozbiljnijih prijava građana koji su bili svjedoci korupcije su pokazali da je ova država još uvijek na nivou da više štiti one koji su akteri korupcije nego građane koji se usuđuju, i u ovakvim uslovima u kakvim se nalazi Crna Gora danas, da razmišljaju svojom glavom i da prijave korupciju. Svaka, 'ajde tako da kažem, normalna država i demokratska vlada bi ohrabrivala građane da im budu partneri u suzbijanju korupcije. Međutim, Vlada Crne Gore nažalost ,ali i ono što je daleko pogubnije, i tužilaštvo i policija čine upravo suprotno i ovakvim postupanjem direktno demotivišući građane i sužavajući taj front u borbi protiv korupcije", smatra Dejan Milovac.
Iako, slučaj građanina iz Budve, kako objašnjava Boris Marić, "nije bio u poziciji klasičnog 'zviždača' ovaj građanin jeste neko ko se ponio odgovorno štiteći državni interes i zbog toga je doživio neprijatnost".
"Više je nego zabrinjavajuće da upravo iz tih nadležnih organa curi informacija i pravi se jedna takva, 'ajde blago da kažem, neprijatnost građanima koji su bili više nego odgovorni. Jer to je nešto što očigledno u društvima poput crnogorskog se još uvijek ne shvata da odgovornost svi nosimo i kao građani i kao neko ko sjutra možda ili vrši državnu neku funkciju. E, ako je to tako, onda ne treba da čudi zbog čega je tako jedan nizak nivo povjeranja u institiucije u Crnoj Gori i zbog čega mi u procesu evropskih integracija još uvijek kaskamo kad je u pitanju ono što je institucionalna izgradnja", poručio je Marić.
