U glavnom gradu Bosne i Hercegovine, osim Sarajevo Film Festivala (SFF) sa međunarodnim ugledom i reputacijom, crvenih tepihom i slavnim svjetskim zvijezdama, u toku su i Baščaršijske noći. Neum, pak, okuplja ljubitelje animacije, samo sa Tajvana za učešće se prijavilo deset umjetnika. Blues na Neretvi pokazao se kao uspješan festivalsko-umjetnički projekt. Za Festival kratko-metražnog filma u Banja Luci, kažu organizatori, prijavilo se preko hiljadu autora iz cijelog svijeta.
Sintagma ljetni festival polako prestaje gubiti smisao, zato što pojmovi ljeto i festival nekako dobivaju isto značenje. Teško je, naime, naći i najmanju sredinu koja, u najtoplijim mjesecima, nema neku tradicionalnu svetkovinu, koja je dobila sekularnu formu. Kulturnu, prije svih.
Ove sedmice je tako, u glavnom gradu BiH, počeo vjerovatno najuporniji festivalski projekt koji traje čitav juli, a cilj mu je onomad bio da, sve pod naslovom Baščaršijske noći, sarajevske ljetne večeri učini manje dosadnim. Vremenom, međutim, ambicije su se promijenile.
"Omogućavamo svim našim sugrađanima da ljetne noći provedu uz predstave, koncerte, izložbe. Iz godine u godinu sve je veći broj turista koji ljeti posjećuju Sarajevo. Dolazi i naša dijaspora", kaže Goran Rašić, izvršni direktor Sarajevo Arta, jednog od organizatora manifestacije Baščaršijske noći.
Nekako u vrijeme kad su Baščaršijske noći "osvanule", u Neumu je spuštena zavjesa na jedan od najvećih festivala animacije, koji se paralelno održava i u Dubrovniku, Rami, Mostaru.
Deseto jubilarno okupljanje planetarnih animatora pokazalo je kako, na prvi pogled mali projekti, mogu izrasti u istinske kulturne gigante, poznate širom svijeta jer je ove godine, naprimjer, za festivalski nastup konkurisalo nekoliko desetaka animatora iz dalekog Tajvana.
Sa željama za ljetovanjem na NAFF-u "nema zime", kaže osnivač i direktor Jurinko Rajič: "Sada imamo problem sa prevelikim brojem koji nam dolazi. Mislim da je jedan fini glas otišao u svijet o festivalu u Neumu. Sada sve ide samo."
Nevjernih Toma bilo je i kad je kulturanimator, Mili Tiro, startao sa blues i rock smotrom u Mostaru. Blues na Neretvi, svima se činilo pomalo luckasto, ali nije.
"Ugodno je čuti da možemo sa blues i rock muzikom ići na veliki scenu koja prima 5.000 ljudi. Važno je da ime Mostara i BiH prenosimo u pozitivnom kontekstu, upravo kao sjedište kulture, bluesa i rocka, da se zna za ovaj festival, da ljudi iz regije kupuju ulaznice i dolaze u Mostar", ističe Tiro.
Tako je, dakle, u trećem po veličini bh. gradu, a u drugom, uz finansijske teškoće naravno, već godinama okupljaju se poklonici kratkog filmskog metra. Smotra je jednostavno uskočila u sve svjetske kalendare poslanika okrenutih sedmoj umjetnosti.
"Imamo svoje mjesto na filmskom nebu, ne samo u Bosni i Hercegovini, jer se nama za takmičarksi program prijavilo preko 2.000 autora iz cijelog svijeta. To samo dokazuje koliko je Kratkofilm narastao", kaže Sandra Josović, izvrsna direktorica banjalučke smotre.
Šta pak reći za manifestaciju koja u malom Goraždu okupi više od 1.500 učesnika iz čitavog svijeta i to pod specifičnim motom, afirmacija međunarodnog prijateljstva i mira.
"Festival u svom sadržaju ima muzičke, likovne, filmske, pozorišne i književne događaje. Tu je i redovni mini sajam knjiga i starih zanata. Ono što mi je posebno drago, tu su i radionice za djecu u kojima se promoviše karakter festivala, u kome se prožimaju i susreću kulture, te obogaćuje ovaj prostor", navodi glavnozaslužni Slavko Klisura.
I negdje pred kraj ovog nabrajanja, podsjećanje na najznačajniju regionalnu filmsku smotru - SFF. Malo ko nije čuo za njega, pa naravno nije potrebno ni spomenuti šta za glavni grad, ali i državu, znače crveni tepih i dolazak planetarnih zvijezda, promocija regionalne produkcije ili, pak, prikazivanje blockbuster ostvarenja. Ali, Festival sa sobom donosi i brojne poslovne kontakte i afirmiše jednu od bitnih misija kulture. Ne samo kao duhovne hrane ili razbibrige.
"Jedan dio Festivala, koji nije vidljiv gledaocima, postaje izuzetno aktivan. Nekih 600 akreditovanih gostiju učestvuje u industrijskom dijelu SFF-a, u kojem se pet dana događa toliko toga, od regionalnog foruma, industrijske terase, projekcija, sastanaka finansijera oko novih projekata i ulaganja. Jedan dosta živi biznis forum na temu filma", kaže Mirsad Purivatra, pokretač Sarajevo Film Festivala.
I za sami kraj, priča Mediteran film festivala koji se održava u Širokom Brijegu. Ambicije uveliko prevazilaze motivaciju utemeljenja.
"Sada se pomalo bavimo i turizmom. Radimo brendiranje Hercegovine uz pomoć Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Radi se sustavno na tome. To je jedan dugogodišnji plan", ističe Robert Bubalo, jedan od osnivača.
I tako, festivalski dani, teku li teku, a kada ljeto istekne, započinju pripreme za ono naredno. Festival i ljeto i doslovno postaju isto.
