U Crnoj Gori postoji problem učestalih incidenata na sportskim borilištima, koji se godinama ne rješava, a pitanje koje je za sada bez pravog odgovora je - zašto država i društvo to tolerišu?
Prethodno kolo kvalifikacija za evropsko fudbalsko prvenstvo, koje će se naredne godine održati u Francuskoj, obilježilo je izgredničko ponašanje navijača na utakmici Crna Gora - Rusija, tokom koje je, od strane domaćih, bačena navijačka baklja pogodila u glavu golmana ruske reprezentacije, a kasnije, nakon još jednog ubacivanja predmeta sa tribina, utakmica je defintivno prekinuta.
Na utakmici, na koju je, da bi podržavala Ruse, došla i grupa navijača iz Republike Srpske - Pravoslavna armija, nekoliko puta se čulo: "Kosovo je srce Srbije" i "Rusija i Srbija braća zauvek". Na tribini sa ruskim pristalicama je paljena zastava NATO-a, a dva sata prije početka meča, u centru Podgorice, je pokušano i paljenje zastave Sjedinjenih Američkih Država, ali je to spriječila policija.
Navijač koji je bacio baklju je, pošto se sutradan predao policiji, uhapšen, a reakcija na ovaj siledžijski čin je bila jednoglasna:
"Takvo ponašanje je nedopustivo, taj se problem mora riješiti, Crnoj Gori je nanijeta ogromna šteta...", čulo se nakon utakmice.
Međutim, ovaj događaj nije incident, iznenadno iskakanje iz regularnog, već redovna pojava na domaćim sportskim borilištima, ali jeste najdrastičniji slučaj koji je, za razliku od prethodnog, kada je, također bakljom, gađan golman poljske reprezentacije, ali nije pogođen, skrenula pažnju cjelokupne domaće, ali i međunarodne sportske javnosti.
Direktor Uprave za mlade i sport, Igor Vušurović, kaže da "problem treba sagledati sa svih aspekata i donijeti određene zaključke".
"Bilo je propusta od svih, kao društva, da ovakve stvari nisu ranije sankcionisane. Definitivno se treba podvući crta", navodi Vušurović.
Na prostoru bivše Jugoslavije su još uvijek žive u sjećanju slike sa utakmica početkom devedesetih, kada su neredi i tuče navijača, ali i sportista, nagovještavali buduće ratne sukobe, čiji se eho, iako se već godinama ne ratuje, još uvijek jasno čuje, pa je logično očekivati da nacionalizam i međunacionalne netrpeljivosti imaju značajno učešće u zbiru razloga koji prouzrokuju nerede na sportskim borilištima.
"Obzirom da je ovo Balkan, međunacionalne tenzije su uvijek izražene i policija na poseban način to procjenjuje. Dosadašnja iskustva pokazuju da međunacionalni odnosi mogu biti uzročnici nereda na sportskim priredbama", kaže Nikola Janjušević, pomoćnik direktora Policije.
RSE: Koliko po vašim procjenama oni učestvuju u ukupnim okolnostima koji su uzročnici ovih pojava?
"Za svaku sportsku priredbu, koja se zakaže u Crnoj Gori, mi zajedno sa organizatorima procjenjujemo rizik. Procjenjujemo razne vidove rizika, tako da je jedan od tih rizika i ovaj. Za svaku konkretnu sportsku priredbu, zajedno sa organizatorom, procenjujemo bezbjedonosni rizik", navodi Janjušević.
Direktor Uprave za mlade i sport, Igor Vušurović, smatra da nacionalistički ispadi nisu primarni na sportskim događajima.
"Definitivno postoje i takve stvari, ali one su na fudbalskim terenima uglavnom prenošenje političkih poruka. Uvijek je toga bilo kroz navijanja. Granica ukusa koja to pređe i mali procenat navijača, koji su prisutni na utakmici, može da dovede do nečega takvog", ističe Vušurović.
Trener fudbalskog kluba Mogren, Brano Milačić, kaže da nacionalizam u svakom trenutku predstavlja instrument koji se može zloupotrijebiti, ali da se navijači sada sukobljavaju po drugom osnovu.
"U Crnoj Gori toga u zadnje vrijeme nema uopšte. To su više sukobi na individualnom nivou. Ovo što se desilo, u tome nacionalno uopšte nije bilo bitno", konstatuje Milačić.
Uprkos višednevnim pozivima, i na kancelarijski i na mobilni telefon, nismo uspjeli da stupimo u kontakt sa generalnim sekretarom Fudbalskog saveza Momirom Đurđevcem, koji se oglasio neposredno nakon prekinute utakmice sa Rusima.
"Zar se ovako bodri nacionalni tim? Zar se poslije ovakvih stvari ponovo kliče: Crna Goro volim te. Ovo je prelilo čašu. Neko mora da kaže da je dosta", rekao je tada Đurđevac, ne pominjući dio odgovornosti koji pripada Fudbalskom savezu.
Izgredničko ponašanje dijela navijača, međutim, suviše dugo traje, da bi za jedno društvo bilo zadovoljavajuće verbalne osude pojedinaca, organizacija i državnih institucija. Prosječnom građaninu, vjerovatno, prvo na pamet padne pitanje - zašto policija ne hapsi izgrednike?
Pomoćnik direktora Policije, Nikola Janjušević, kaže da Uprava policije nema popustljiv odnos prema navijačkim grupama.
"Od 2007. godine, od kada je stupio na snagu Zakon o sprječavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, podnijeli 233 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka protiv 458 fizičkih lica. Podnijeli smo 13 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnih lica, kao i 13 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih lica u pravnom licu shodno novom zakonu", tvrdi Janjušević.
Sudeći po zvaničnim podacima, policija je podnosila zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv skoro 60 lica godišnje, što je za Crnu Goru prilično velik broj. To samo može da znači da stvari zapinju u daljim fazama - u Tužilaštvu i sudstvu. Inače se špekuliše da su državne institucije i sportski savezi posebno bolećivi prema navijačima. Iako nikome nije jasno zašto.
"Nikada nisam čuo da je neko osuđen za nešto što napravi. Nikada nisam čuo da im je nešto uskraćeno, ako se ne ponašaju onako kako bi trebalo. Ljudi se plaše da im se javno suprotstave jer će doživjeti neprijatnosti na terenu. Ne mislim fizički, ali mislim na prozivanja, traženje ostavki, a kakvi su naši rukovodioci, toga se plaše kao đavola", kaže Brano Milačić, trener Mogrena.
Iako su za rješavanje problema nereda na sportskim borilištima, vjerovatno, potrebni bolji zakoni, efikasnije institucije, tolerancija umjesto nacionalizma, čini se da su stadioni, hale i sportski događaji samo najtanje mjesto na kom puca cijev iz koje se izliva proizvod opšteg stanja društva.
"To smo mi. Mi imamo jedno, plašim se, stanje svijesti koje je posljedica nekih dubljih društvenih anomalija i problema. Imamo jedno veliko nezadovoljstvo, pogotovo među mladom populacijom koja čini 80 posto publike na sportskim takmičenjima. Kao izraz tog opšteg nezadovoljstva dešavaju se trenuci koji rezultiraju nekim nepromišljenostima sa posljedicama koje onda postaju drastične. Posljedice su višestruko prerasle sam čin", ističe Đorđije Kustudić, sportski novinar.
