Dostupni linkovi

Žene u BiH: Više obrazovane a manje priznate


Sa Osmomartovskog marša u Sarajevu, 2013.
Sa Osmomartovskog marša u Sarajevu, 2013.

Uprkos naslijeđu iz bivše Jugoslavije, u kojoj su žene imale visok stepen ravnopravnosti u društvu, Bosni i Hercegovini se ni 20 godina od rata ne može pohvaliti znatnim napretkom. Zaposlenost žena u odnosu na muškarce je gotovo dvostruko manja. Međutim, u bosanskohercegovačkom društvu, iako su rijetke, postoje žene koje su postigle uspjeh. One se danas bore ohrabriti svoje sugrađanke da budu odlučnije u borbi za ravnopravnost.

Rođena je u Fojnici. Mariju Jukić, već sa tri mjeseca života, roditelji su odveli u Sjedinjene Američke Države. Odrasla je i školovala se u Filadelfiji. Nakon sticanja zvanja magistrice u biznis administraciji, Marija se vratila u svoju rodnu Fojnicu. Danas je direktorica američke firme u BiH.

"Radim istraživanje tržišta vezana za farmaceutske kompanije, konkurentske inteligencije. Zanimljivo je raditi jer ima toliko lijekova koji su dostupni u cijelom svijetu. Stoga, uvijek postoji nešto novo, tako da nam nika nije dosadno", kaže Marija Jukić.

Svoju karijeru gradila je samostalno. Svjesna je kaže koliko je teško biti uspješna poduzetnica u takozvanom muškom svijetu.

"Žene su 40% svjetske radne snage, a zarađuju mnogo manje novca od svojih muških kolega u svakoj državi na svijetu. Žene su uglavnom manje cijenjene jer se moraju osloniti na svoje obitelji i muževe za prihode, a i kada napokon nađu posao, nisu plaćene na istoj razini kao njihove muške kolege. One moraju naći i ravnotežu za svoj obiteljski život. Zbog toga mnoge žene gube svoja radna mjesta, a naročito kada ostanu u drugom stanju. Mislim da žene moraju biti jako pametne, vrijedne, spremne za rad i deset puta jače od bilo kog muškarca u uredu, te pokazati svoju pravu vrijednost. To je jednini način za uspjeh u današnjem poslovnom svijetu", navodi Jukić.

U firmi, kojom Marija rukovodi, većina uposlenika su žene. Kaže da o tome nije razmišljala prilikom zapošljavanja, ali da je danas ponosna na tu činjenicu.

"Pošto smo američka tvrtka, zapošljavamo samo kvalificirane kadrove, vrijedne kandidate. U ovom slučaju, to su uglavnom žene. U početku smo imali neke muškarce u našem timu, ali njihovo vrijeme u kompaniji je bilo kratko. Mislim da igra ulogu i to što je žena direktor. Žena kao direktor, predsjednik ili CEO, u stvari znači da žene imaju glavnu ulogu u upravljanju. Mislim da je to nekim muškarcima teško prihvatiti, a pogotovo ovdje na Balkanu", tvrdi Jukić.

U Bosni i Hercegovini položaj žena još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Zaposlenost žena u odnosu na muškarce je dvostruko manja. Žene na istim pozicijama imaju manje plate od muškaraca. Iako je veći procent visokoobrazovanih žena, one nisu na visokim pozicijama.

Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

"Stopa nezaposlenosti žena je 30%, a muškaraca 25 - 26%. Skoro 20% žena je izabrano u Parlament, međutim samo pet žena je izabrano na pozicije gradonačelnika. Iako se ovo može objasniti društvenom dinamikom, BiH je na gubitku, sve dok nema više žena na vodećim političkim pozicijama, kao što su opštinski načelnici, premijeri kantona ili vodeće političke funkcije u drugim organima", pojašnjava Yuri Afanasiev, rezidentni koordinator Ujedinjenih naroda u BiH.

Prema izvještajima Ureda UN Women BiH i državne Agencije za ravnopravnost spolova, napretka u postizanju ravnopravnosti žena u BiH nema, ni u društvenom, ni u političkom životu ove države. Profesorica na Pravnom fakultetu, Jasna Bakšić Muftić, smatra da se jednostavno uzroci za ovakav položaj žena u BiH mogu povezati sa problemima u državi i društvu.

"Sve što se dešava u državi, način kako izgrađujemo podkonfliktnu državu i društvo, direktno se projektira na poziciju žene u društvu. I naši uspjesi i naši neuspjesi paralelno se mogu pratiti sa svim drugim pokazateljima, kada je naša država, a i društvo u pitanju", kaže Bakšić Muftić.

Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova BiH, svaka druga žena je prije 16-te godine doživjela neki oblik zlostavljanja, bilo to psihičko, fizičko, seksualno, finansijsko ili emocionalno. Također, u BiH, još uvijek ima sredina u kojima se ženska djeca ne školuju. Porodično nasilje nad ženama je u porastu.

"Sve su to problemi koje ova država mora da riješi jer zakonski okvir postoji", navodi Anne-Marie Esper Larsen, predstavnica Ureda UN Women u BiH.

"Danas, kada bismo trebale proslavljati provedbu Pekinške platforme za ravnopravnost spolova, žene i djevojčice i dalje trpe nasilje, diskriminaciju i nesigurnost", zaključuje Anne-Marie Esper Larsen.

XS
SM
MD
LG