Internet kao globalno komunikacijsko sredstvo nudi pregršt informacija iz svih sfera ljudskog života. Veliki broj ljudi traži različite odgovore upravo na internet pretraživačima, a kada je riječ o potrazi za načinima ozdravljenja, to može biti mač sa dvije oštrice. Liječnici upozoravaju da informacije pronađene na internetu nikako ne mogu zamijeniti posjetu liječniku.
U trenutku kada su mu doktori saopćili da boluje od teške bolesti, Dejan iz Sarajeva odlučio je promijeniti način svog života. Osim terapije doktora sa Kliničkog centra u Sarajevu, odlučio je i ojačati svoj organizam slijedeći savjete stručnjaka koji na svojim web stranicama na internetu nude besplatne savjete o prehrani.
„Promijenio sam skroz način ishrane i ubacio par stvari kao što su ćurekotovo ulje i med i naravno, tu je bila, pošto je jetra u pitanju, nezaobilazna kozja sirutka. Milijun stvari se nađe na internetu, od povrća i voća koje u kojoj bolesti i u kojem trenutku najbolje odgovaraju. Tako da, u svakom slučaju, internet je, bar što se mene tiče, dobar izvor informacija kada je zdrava ishrana u pitanju“, ističe Dejan.
Put do ozdravljenja u kombinaciji zdrave ishrane i medicine sam je pronašao i Ante Krešić. Danas preko svoje web stranice ljudima nudi pomoć u vidu savjeta i vlastitih prirodnih lijekova.
„Na stranici je svaki naš proizvod i objašnjenje za što služi. Znači tamo imamo različite vrste meda, sa različitim travama i različitim pripravcima. Neki su za jetru, neki za opći imunitet, neki su za žlijezde sa unutrašnjim lučenjem. Tako da ljudi to pogledaju i vide. I onda komuniciramo, nekada preko stranice, a nekada preko telefona“, konstatuje Krešić.
Liječničke dijagnoze i njihove terapije na internetu često provjeravaju i građani Sarajeva:
Istraživanja pokazuju da je jedna od najčešćih online aktivnosti upravo pretraživanje informacija o zdravlju. Problem je što bilo tko, bez obzira na znanje, školovanje i kompetentonost može postaviti informaciju na internet.
„Ne nanosi se šteta samo pacijentu, nego i ljekarima jer vam dolaze „pametni“ pacijenti koji znaju šta je njima, koji su to našli na internetu i traže da vi primijenite određen terapijski ili dijagnostički tretman kako oni to smatraju da treba. Kad bi se medicina mogla završiti guglajući na internetu, čitajući novine ili gledajući televiziju, vjerovatno nitko ne bi ni studirao medicinu, nekih dugih i teških šest godina studija, nego bi svatko guglao po internetu, čitao novine i gledao televiziju“, upozorava Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH.
Ukoliko rezultati pretraživanja po internetu ukažu na neku tešku bolest, pacijenti se mogu uspaničiti, što po njihovo zdravlje svakako nije dobro. To nije rijedak slučaj, smatra Drljević. Opsjednutost pacijenata i manično traženje dijagnoze na internetu toliko je postalo učestalo da danas za njega postoji i termin, kiberhondrija.
„Microsoft je radio određene analize u kojima je dokazao da oni koji ispituju i propituju svoje zdravlje preko internet pretraživača, praktično zaista obolijevaju od jedne vrste hipohondrije, nazvane kiberhondrija“, navodi Drljević.
Na zdravstveno stanje osobe veliki utjecaj ima i psiha. Ukoliko osoba dane provodi na internetu upisujući simptome i tražeći dijagnozu, to može dovesti do anksioznosti, smatra psihologinja i psihoterapeutkinja Sabina Zijadić Husić.
„Tako da je vrlo komplikovano ukoliko u svoju dijagnozu ulazimo sami sa sobom, sa monitorom ispred sebe i sa bezbroj informacija koje uglavnom nekada i ne razumijemo, nekada nam izgledaju i strašnije od onoga što one zapravo zaista jesu i time zapravo u potpunosti zablokiramo svoj sistem vlastite podrške“, komentira Sabina Zijadić Husić.
Doktor Drljević kaže da traženje alternativnih načina za liječenje na internetu u nekim slučajevima ipak ima neke svoje pozitivne strane.
„To kad je preventivna medicina u pitanju, kao što je borba protiv pušenja, ili upozoravanje na određene rizikofaktore koji dovode do zloćudnih oboljenja ili općenito oboljenja i s te strane internet je dobar kao jedno edukativno sredstvo da prevenira neke navike ljudi, drugim riječima, da spriječi nastanak bolesti“, ocjenjuje Drljević.
Liječnici, od kojih pacijenti primarno trebaju tražiti savjet i metode za liječenje nekada u fokusu nemaju samo dobrobit pacijenata, pa se oni okreću nekim drugim izvorima.
„Mislim da čak i ljekari prate sisteme koji nisu uvijek i isključivo za dobrobit pacijenata. Nekada se događa da prateći, prije svega, farmaceutsku industriju, promakne im dobrobit pacijenta“, kaže Sabina Zijadić Husić.
Manjkavosti usluga zdravstvenih ustanova i osoblja, svjesni su i doktori.
„Nekad su gužve velike, nekad postoje deformacije u zdravstvu koje ljudi žele da zaobiđu“, nastavlja doktor Drljević.
Kvaliteta informacijao zdravlju i medicini na internetu varira i potrebno je znati procijeniti vjerodostojnost izvora, naglašava Zijadić Husić.
„Vrlo se često dogodi da nam promakne da provjerimo od koga nam te informacije ustvari dolaze, pa nam se dogodi da na internetu dobijemo potpuno nerelevantne ili neverificirane izvore informacija, pa se dogodi da povećamo svoj strah, da pokrenemo potpuno pogrešne korake u svom izlječenju“, navodi Husić.
Dejan i Ante koji su sami preživjeti borbu za vlastito zdravlje smatraju da internet može biti dobar izvor alternativnih i prirodnih načina za liječenje, ali da tek u kombinaciji sa standardnom medicinskom njegom donosi dobre rezultate.
„Doktor je tu da odredi dijagnozu. Naravno, ako imaš temperaturu popit ćeš Paracetamol. Ali recimo, ja na kemoterapiju nikada ne bih pristao.“
„Ja sam pobornik da se medicina i alternativa trebaju ujediniti i nadopunjavati jedna drugu, uz obostranu korist, i s jedne i s druge strane i mislim da se tako najbolje može pomoći bolesnim ljudima.“
Informacije o zdravlju koje se mogu pronaći na internetu mogu biti korisne u očuvanju dobrog zdravlja, pronalasku prirodnih lijekova koji dižu imunitet, no ako se pojavi ozbiljan zdravstveni problem, treba znati da bilo koji savjet na Internetu ne može zamijeniti savjet i upute liječnika.
